Osmijesima i smijehom razveselimo društvo

Zahvaljujući povoljnijim vremenskim prilikama u mjesecu svibnju ljudi se na sjevernoj zemaljskoj polutki počinju intenzivnije družiti. Čine to uz različite prigode kako u zatvorenim prostorima, tako još više na otvorenom

Ovisno u kojem dijelu Hrvatske ljudi žive, okupljaju se ili oko gradela i komina ili oko roštilja i kotlovine. Organiziraju se proslave rođendana i imendana, te odlazi na zajedničke izlete u izletišta diljem Domovine. Dok vjernici, primjerice, u ovo vrijeme godine sudjeluju na proslavama prvih svetih pričesti i krizmi, kojih u većim obiteljima s puno rodbine, prijatelja i kumova ima gotovo svaki vikend.


Foto: Pexels

Ako se radi o događaju na nekoj javnoj površini ili u susjednom dvorištu već i relativno kratkim promatranjem okupljenih može se uočiti kako se oni često osmjehuju jedni drugima, a smijeh je također redovita pojava u različitim oblicima i intenzitetima. Darujući se uzajamno nepatvorenim osmijesima i smijehom potvrđuju radost susreta jedni s drugima. Ako ste i sami bili dionici nekog od navedenih događaja onda ste nesumnjivo doživjeli da vas je nečiji osmijeh potaknuo da se približite toj osobi, a nečiji grohotan smijeh poput magneta privukao da čujete koji je povod ili razlog.


Foto: Pexels

Sve spomenuto smatra se posve prirodnim čak i u današnje vrijeme kada tehnologija i raznovrsni ekrani sve više otuđuju ljude, od kojih neki čak počinju preferirati virtualni svijet naspram opipljive stvarnosti. U biblijskoj Knjizi stvaranja čitamo da „nije dobro da čovjek bude sam“. U antičkom dobu Aristotel je ustvrdio kako je čovjek društveno biće odnosno biće zajednice, a znanost je mnogobrojnim dokazima potvrdila da to nadilazi potrebu za pukim preživljavanjem već proizlazi iz prirodne potrebe jednog čovjeka za drugim.


Foto: Unsplash

Pristoji u tome kontekstu progovoriti o ulozi i dobrobitima humora, osmijeha i smijeha u međuljudskim odnosima odnosno u društvenom pogledu. U literaturi se mogu pronaći navodi da humor: osnažuje odnose, čini nas privlačnima, umanjuje samoću, potiče timski rad, sprečava sukobe i pomaže rješavanju sukoba, promiče povezanost članova skupine, stvara dojam da vrijeme brže prolazi, olakšava raspravu o teškim temama, promiče solidarnost itd. Takvi učinci imaju svoju podlogu u promjenama u mozgu koje su dokazane u studijama, poput Derks studije u kojima su vršena EEG snimanja dobrovoljaca tijekom izloženosti humoru odnosno šalama. Za razliku od emocionalnog odgovora utvrđeno je da se tada istodobno aktivira više različitih područja mozga: • Lijeva strana kore mozga analizirala je riječi i strukturu šale; • Veliki frontalni režanj mozga, koji je uključen u društvene emocionalne reakcije, postao je vrlo aktivan; • Desna hemisfera korteksa izvršila je intelektualnu analizu potrebnu da se "shvati" šala; • Aktivnost moždanih valova zatim se proširila na područje senzorne obrade okcipitalnog režnja (područje na stražnjoj strani glave koje sadrži stanice koje obrađuju vizualne signale); • Stimulacija motoričkih dijelova izazvala je fizičke reakcije na šalu.


Foto: Pexels

Dobro je to znati kako je ljudski mozak vrlo aktivan tijekom trenutaka radosti, no ne treba se previše opterećivati. Umjesto da se trudimo biti zabavni u društvu, jednostavno se opustimo, dopustimo si zaigranost i zabavimo se. Ostalo će doći samo po sebi. Pri tome, valja pripaziti da se ne služimo negativnim stilovima humora, da se ne šalimo na tuđi račun tako da druge vrijeđamo, da ne koristimo prostote, već da naš humor i šale budu pozitivni i izgrađuju odnose. U tome nam može pomoći primjer djece. Ona to čine spontano i njihov je humor nevin i čist sve dok od odraslih ne usvoje negativne obrasce. Stoga budimo oni koji će im davati dobar primjer u svemu, pa tako i u humoru. U kojem god da se društvu ovoga svibnja nađemo nastojmo ga razveseliti svojim osmijesima i smijehom.

Povezani članci
Sinj - Dani Alke i Velike Gospe 2024.

Sinj - Dani Alke i Velike Gospe 2024.

Salona – otvorena galerija slika slavne povijesti

Salona – otvorena galerija slika slavne povijesti