(Pro)gledajte srcem!

Radostan život na putu Istine ohrabren pjesmom i zaštićen zajedništvom

Koncert, duhovno-glazbeni spektakl, najčešći su opisi događanja pod nazivom „Progledaj srcem“ koje je ovog vikenda proslavilo prvo desetljeće svog življenja i rasta. „Progledaj srcem“ sastoji se od dva dijela: duhovne obnove i slavljenja, pa naziv „duhovno-glazbeni spektakl“ u potpunosti odgovara sadržaju koji se predstavlja. S obzirom na visoku razinu organizacije i produkcije, kao i broja sudionika, doista je riječ o spektaklu. Ono što „Progledaj srcem“ izdvaja od ostalih koncertnih ili općenito kulturnih događanja upravo su sudionici. Sudionici nisu tek posjetitelji s kupljenom ulaznicom, nego oni u živoj interakciji s izvođačima, odnosno sudionicima na samoj pozornici tijekom sva četiri sata, koliko traje događanje, aktivno sudjeluju u stvaranju „spektakla“.


Foto: LaudatoTV

No, otkrijmo slojeve spektakla i pogledajmo u srce ovog događanja.

Organizator, Laudato TV, u suradnji sa svećenicima i vjernicima laicima, pojedincima ili onima ujedinjenima u molitvene i ostale katoličke zajednice, organizirao je sadržaje koji su svim sudionicima otvorili mogućnost duhovnog posvećenja sebi potaknutog molitvom, pjesmom i zajedništvom. Sudionici su se tijekom koncerta mogli ispovjediti, roditelji djecu ostaviti sigurnim rukama na čuvanje; mogli ste sjediti tijekom čitava koncerta, što je iznimno značajno za sve dobne uzraste, a posebice bolesne; program je detaljno objavljen na vrijeme. Svi glavni izvanjski uvjeti potrebni čovjeku da bude u prilici okrenuti se svojoj nutrini i prepoznati zajedništvo bili su osigurani na visokoj razini organizacije.


Foto: LaudatoTV

I sada ste tu. U Areni Zagreb. Zajedno s još nekoliko desetina tisuća sudionika. Ispred vas je jedan svećenik i jedan glazbenik koji događanje otvaraju duhovnom obnovom. Vlč. Dražen Radigović i Božja slava band otvorili su vrata događanju. Riječi su odzvanjale prostorom snagom koju je velečasni utkao u svaku izgovorenu rečenicu posvećenu temama vjere, praštanja i ozdravljenja. Svaki vjernik često sebi postavlja ova pitanja. Pitanje o vlastitoj vjeri, snazi oprosta koji daje ili prima i traži put ka tjelesnom i duhovnom ozdravljenju. Put traženja vjere nije lak, no lakši je od zadržavanja vjere, misao je koju smo mogli čuti. Ako ćemo iskreno, ne samo da je točno, nego je i logično. U traženju vjere dozivamo Boga koji se uvijek odaziva. I kada se odazove, kada nam se pokaže, otvori, što Mu imamo dati? Čime ćemo čuvati taj odnos kao i svaki drugi odnos koji čuvamo, njegujemo i održavamo u životu? S roditeljima, djecom, prijateljima, šefovima… Kako čuvamo odnos s Njim? Misao „u zdravom tijelu zdrav duh“ postavljena je sasvim obratno: „U zdravom duhu nastaje zdravo tijelo“. Vjerujete li u tu i toliku snagu duha u vama?


Foto: LaudatoTV

Nakon nekoliko pjesama pred sudionike su došli p. Sebastijan Šujević i Alan Hržica. P. Sebastijan govorio je o Duhu. Teško je laiku poput mene ponoviti te riječi, a još teže pronaći vlastite. Ono što je u tome trenutku bilo potrebno „pronaći“ jest prisutnost Duha Svetoga u sebi. Tražimo li ga uz poticaj, nagovor, pjesmu ili tišinu… svejedno je. Duh sve čuje i vidi.

Duhoviti i oštroumni voditelj Marin Periš događanje je začinio duhovitim, ali nikako površnim šalama koje su uvijek mogle nasmijati, ali nikako udaljiti od suštine. Među slojeve duhovne obnove i slavljenja pjesmom, u cijelo događanje unosio je dašak života izvan dvorane. Iz kojega smo došli i kojemu se vraćamo. Duhovitim dosjetkama svakako nas je mogao potaknuti da sve što smo doživjeli i čuli, i nakon što smo progledali srcem, ne zaboravimo, ne zažmirimo po završetku ovog spektakla. Duhovite dosjetke svakako su dobra vježba za taj put.


Foto: LaudatoTV

Slavljenje je započelo izlaskom svih sudionika na pozornicu. Bio je to „najposebniji“ trenutak od svih posebnih trenutaka. Vjerojatno i zato što ni samim izvođačima nastup na ovakvom događanju nije samo nastup, kao što ni posjetiteljima nisu samo zabavno utrošena četiri sata. Svi glasovi pjevali su jedan glas. Bilo je lijepo, doista lijepo.

Svi izvođači poznati su i priznati autori i izvođači duhovnih pjesama i glazbenici po profesionalnom životnom opredjeljenju. Bilo je prekrasno doživjeti trenutak u kojem mlada pjevačica Vanessa Mioč izlazi na pozornicu i prije njezina glasa čuje se glas cijele dvorane koja pjesmu započinje prije nje. Kakvo ohrabrenje za čovjeka u izboru njegova puta i kakva radost mlada srca. Možda je nekome bitno, možda ne, no mlade ljude koji se ostvaruju i uživaju u slavljenju vlastite duhovnosti glazbom smatram neprocjenjivo važnim za život i napredak našeg društva. Stoga sam za svoje sugovornike odabrala upravo mladog čovjeka, poljoprivrednika, glazbenika i predanog vjernika, Zvonimira Kalića. Zvonimira sam „upoznala“ gledajući jedan od najboljih dokumentarnih serijala u Hrvatskoj, „Dulum zemlje“. Zajedno s roditeljima govorio je o radu OPG-a, ne samo o tome što proizvode nego i kako žive. Ostao mi je u neizbrisivom sjećanju i vidjeti ga kako se prekrižio prije izlaska na pozornicu, bio je samo nastavak doživljaja ovog mladog čovjeka. Na duhovnoj glazbenoj sceni prisutan je 15 godina i djeluje u duhovnom glazbenom stvaralaštvu. Uz prateći band Noel izvodi autorske pjesme, no glazbenu kreativnost izražavaju i prepjevima svjetskih hitova. Na pitanje što ga je potaknulo da svoju vjeru i molitvu izrazi pjesmom, Zvonimir kaže: „Božja prisutnost u meni je od samog rođenja, od malih nogu vezan sam za crkvu. Konkretna želja izrazila se pisanjem pjesama i nakon prvog nastupa 2008. godine na Bonofestu, kada sam se prvi put predstavio autorskom pjesmom „Moj Isuse dragi“. 


Foto: LaudatoTV

Bila je to dječja pjesma koja je prenijela tadašnje, dječje osjećaje“. I sama zatečena snagom koja je nosila cijelu dvorana, nisam mogla ne pitati kako se osjeća kada sam stane pred tisuće ljudi i pred njihova otvorena srca. Zvonimir je to opisao ovako: „Radosno, sretno, ispunjeno, blagoslovljeno, skromno, ponizno, jer nisam dostojan onoga što On danas meni čini i radi ni zadaće koju mi je dao“. Zvonimiru sam izrazila svoju iskrenu radost na postojanju, ali i prepoznatljivosti mladih ljudi koji skromno, ustrajno i predano rade i uz to otvoreno i nedvosmisleno komuniciraju svoju vjeru. Osim zahvale, dodao je: „Koliko god je u našim malim rukama, moja obitelj i ja pošteno radimo, iskreno i iz srca“. Mislim da je Zvonimir rekao sve što nam treba za bolju budućnost.


Foto: LaudatoTV

Fra Ivan Matić, voditelj kuće susreta Tabor u Samoboru, od samog početka surađuje s Laudato TV i sudjeluje na pripremi projekta „Progledaj srcem“, a i ove je godine sudjelovao izvođenjem dviju pjesama. S obzirom na iskustvo suradnje i sudjelovanja u organizaciji te na svećenički poziv, fra Ivan Matić mogao nam je dati odgovor na pitanje je li se promijenio odnos sudionika slavlja od prvih godina do danas te zašto ljudi uopće, pa i u sve većem broju, posjećuju ovakva događanja. Fra Matić podijelio je s nama svoje iskustvo, razmišljanje i osjećaje koje su donijele prethodne godine rada na projektu: „Odaziv je rastao, a s vremenom se pokazalo da ljudi imaju potrebu za ovakvim događanjem, ne samo kao koncert nego kao duhovnu obnovu. Pjesma ponese i prenese poruku i njome dvostruko molimo. „Progledaj srcem“ nije samo koncert, to je duhovna obnova i koncert slavljenja. To je duhovni događaj koji je nešto sasvim novo na našem prostoru. Veliki odaziv vidim kao jednu duboku čežnju ljudskog srca za Bogom, za smislom, za istinskim vrednotama. Danas u svijetu mnogo se toga nudi, no čovjek srcem osjeća da to nije to. Ne možemo se zadovoljiti prolaznošću, naše srce stvoreno je za nebo jer nas je Bog stvorio na svoju sliku. To je unutarnja, duboka čežnja čovjeka za Bogom“.

„Progledaj srcem“ svakako je jedinstveni projekt na našim prostorima po mnogim svojim odrednicama. On je suradnja crkve i čovjeka, on je odaziv na potrebu, odgovor na neshvaćenost, on je poziv i pjesma.

Progledajte i gledajte srcem!

Povezani članci
Sinj - Dani Alke i Velike Gospe 2024.

Sinj - Dani Alke i Velike Gospe 2024.

Salona – otvorena galerija slika slavne povijesti

Salona – otvorena galerija slika slavne povijesti