Zlatna bula Bele IV.

Zlatna bula danas se posebno čuva, a njezina je replika izložena u Muzeju grada Zagreba. Ona je temelj prosperiteta i nastanka glavnog grada Hrvatske...

Razvoj obrta i trgovine u srednjem vijeku dovodi do jačanja gradskih središta. Mjesta koja su križišta puteva postaju mjesta na kojima se dobro prodaje, a svaki grad ima svoj glavni trg i na njemu – tržnicu. U tom smislu možemo reći da gradovi nastaju upravo kao središta trgovine.


Foto: Wikipedia

Građani su se nerijetko gradskim zidinama štitili i branili od lutajućih pljačkaša ili od ratnih opasnosti. Gradec je tako imao četvera vrata: sjeverna, južna, istočna i zapadna, koja su se noću zaključavala, a ključeve je čuvao upravitelj grada. Glasnik bi uvijek na vrijeme najavio zaključavanje vrata kako bi se svi oni koji su u tom trenutku bili izvan gradskih zidina mogli vratiti u grad, ili kako bi stranci grad mogli na vrijeme napustiti.


Foto: Pixabay

O bogatstvu Gradeca u srednjem vijeku svjedoči nam činjenica da je grad nekoliko puta (sedam, prema dostupnim izvorima) izgorio u požaru do temelja, ali se svaki put nakon požara obnovio i ojačao. Naime, kuće su bile građene od drveta, a brojni su obrtnici u prizemlju imali svoje obrtničke radionice i prodavaonice, a na katu je stanovala njihova obitelj. Vatra bi se iz radionica lako proširila i zahvaćala susjedne kuće što i jest dovodilo do požara velikih razmjera. No, obrtnici i trgovci obnavljaju svoje kuće i radionice jer je područje oko Banskih dvora i Kaptola pogodno za trgovanje i dobar profit.


Foto: Pixabay

Godine 1242. Hrvatsko-Ugarsko Kraljevstvo napali su Mongoli (Tatari). Budući da je njihovo carstvo bilo golemo – na istoku se protezalo do Japana – tadašnji Hrvatsko-Ugarski kralj Bela IV. Arpadović nije im se ni pokušao suprotstaviti, već se odlučio na bijeg. Odlučio je pobjeći prema Jadranu, a kad je stigao do Trogira, tada je vojsku Tatara, koja je za njim nadirala, sustigla vijest o smrti njihova kana, na koju su se oni povukli prema Mongoliji. Tome zahvaljujući Bela IV. sačuvao je kraljevstvo, a i vlastiti život, te je odlučio zahvaliti svima koji su mu pomogli u tom bijegu. Među njima su bili i građani Gradeca koji su mu dali utočište u gradu zaštićenom zidinama. Za tu uslugu Bela IV. dodijelio im je Zlatnu bulu 1242. g., dokument koji Gradecu daje status slobodnog kraljevskog grada. To je značilo da je građanima zajamčena osobna sloboda, da su oslobođeni od plaćanja raznih poreza te da imaju samoupravu, odnosno da mogu sami birati upravitelja svoga grada. Te su povlastice još više doprinijele gospodarskom prosperitetu grada zbog čega se povećava i broj njegovih stanovnika.


Foto: Pixabay

Zlatna bula danas se posebno čuva, a njezina je replika izložena u Muzeju grada Zagreba. Ona je temelj prosperiteta i nastanka glavnog grada Hrvatske koji je u nakon toga razdobljima morao srušiti, ili makar prestati obnavljati, svoje gradske zidine jer se život preselio i razvijao i podno tih zidina. Uspomena na ulaz u srednjovjekovni Gradec i njegovu povijest jesu sačuvana Kamenita vrata i dio zidina koji se može vidjeti tijekom šetnje Gornjim gradom. Iste godine Bela IV. proglasio je i Samobor slobodnim kraljevskim gradom. Osim Samobora, u srednjem vijeku slobodni kraljevski gradovi bili su Vukovar, Petrinja, Jastrebarsko i Varaždin. Izuzeti od vlasti feudalaca i oslobođeni od dodatnih poreza, ti gradovi postaju privlačno mjesto za dolazak novih obrtnika i trgovaca što dovodi i do razvoja gospodarstva.

Povezani članci
Plemićka ruta za plemenite doživljaje

Plemićka ruta za plemenite doživljaje

Svetačke sličice kao omiljeni predmeti pučke pobožnosti

Svetačke sličice kao omiljeni predmeti pučke pobožnosti