Sinj u srcu – pripovijetka “Alkar”

Dinko Šimunović nas “Alkarom” uvodi u pitoreskno mjesto Cetinske krajine, na samom početku 20. st., gdje se živi jednostavnim i patrijarhalnim stilom života. Nakon odlaska Turaka područje je osiromašeno, svakodnevica lišena uzbudljivih događaja, a život obilježen mukotrpnim radom u polju…

Povijest tamošnjeg pojedinca osuđena je na vrlo malen broj ljudi, kontakata. Promjena je gotova nemoguća te se život kreće u nekom predvidivom krugu zbivanja. Jedina dva događaja koja unose živost u živote Cetinjana su svadba – na koju se poziva gotovo čitavo mjesto, kao i Alka, na koju dolazi svijet iz cijele Krajine. Glavni lik Salko i njegov otac Rašica pojavljuju se u obje epizode ovih izvanrednih događaja. Neobično – i jedan i drugi natječu se za ljubav iste djevojke, i jedan i drugi žude postati pobjednici Alke. Rivalitet koji obilježava odnos između njih dvojice glavni je pokretač zbivanja ove novele.

Foto: Melani Glavinić

Ljubavni trokut Salko – Marta – Rašica

Kako dolazi do ovako složena ljubavnog trokuta u kojem se sin i otac natječu za ljubav iste djevojke? Rašica je oženio Salkovu majku jer je bila dotarica – žena velikog miraza, no ona nije bila njegov prvi izbor. Rašica je prije toga već bio zaručen i zaljubljen u Martinu majku, no u zimu prije svadbe nju je snašla teška bolest koja je tada harala Krajinom i zbog koje joj je lice ostalo trajno nagrđeno te je izgubila svu svoju ljepotu. Takva se nije željela udati za Rašicu i do svadbe nije došlo. Ona se kasnije udaje za boležljivog Iliju s kojim ima kćer Martu koja nasljeđuje majčinu ljepotu i stas. No Marta nije poželjna djevojka za udaju jer se govori da joj je majka vještica (zbog izgleda), a otac Ilija, koji je također boležljiv, ne uspijeva obitelji priskrbiti imetak. Rašičina ženidba za dotaricu dovodi do toga da on često napušta dom i sina Salka. Salko nakon majčine smrti u potpunosti ostaje i bez oca jer Rašica odlazi u hajduke te živi u hajdučkoj zajednici. Kao hajduk daleko je poznat po svojoj hrabrosti, mudrosti, naočitosti, muževnosti, a hajdučenje mu osigurava i velik prihod. Dok mu je otac daleko od doma, Salko se zaljubljuje u Martu i iako je starija od njega dvije godine, on je spreman oženiti se njome. Marta popušta pred njegovom odlučnošću, no povratak Rašice iz hajduka dovodi do zapleta. Rašica na Sve svete odlazi na grob svoje pokojnice, te je na groblju ugledao Martu – živu sliku njegove davne ljubavi koja je stas, ljepotu, ali i duh naslijedila od svoje majke. Iako mu se Salko povjerava i traži da ide s njim isprositi Martu, Rašica ne odbacuje mogućnost da Marta postane njegovom ženom. Na Marti je da odluči i ona bira Rašicu za kojeg se udaje. Salko tada napušta mjesto i iako se svi o njemu raspituju, nitko ne saznaje ništa o njegovoj sudbini.

Foto: Melani Glavinić

Alka

Igra u spomen velike pobjede nad Turcima 1718. i danas je predmet velikog interesa, a njezin pobjednik, konjanik koji pogađa u sridu na meti, dobiva na časti, ugledu te proslavlja cijelu svoju obitelj. Velik je bio interes za prijavu alkara na igru iz toga razloga, no trebalo je biti dovoljno imućan da se pripremi odora i opremi konj prema pravilima Alke. Iako su bili dobrodošli svi muževi iz Krajine, tek je rijetko tko mogao uistinu postati alkar. Salko moli oca da ga opremi za Alku. Njegova želja je porasti kao muškarac u Martinim očima, makar samo sudjelujući. Rašica ga odbija iz jednostavnog razloga – on sam želi trčati Alku i taj naum ostvaruje. Dok se Salko i Marta kao par nalaze u prepunjenom gledalištu, Rašica pogađa u sridu, a Martina reakcija nekontroliranog ushićenja upozorava Salka na neobične emocije koje gaji prema njegovu ocu. Salko sam odlučuje postati alkar na godinu jer želi takvo Martino divljenje. Nakon što Marta postaje Rašičinom ženom, na sljedeću Alku dolazi neobično opremljen alkar. Smatra se da je odoru opremao prevrćući po raznim smetlištima. Na sebi je imao vrlo neobične ordene, ukrasne ogrlice te ga isprva nitko nije prepoznao. No, taj alkar pogađa u sridu i među narodom se prolomi uzvik „To je ludi Salko“, jer se vjerovalo da je izgubio razum i zbog toga nestao. Nakon takva trijumfalnog povratka on dobiva novi identitet i umjesto ludi Salko postaje Salko alkar.

Foto: Melani Glavinić

Uloga kolektiva i društvenog miljea

Iako Martini roditelji poštuju njezinu želju o odabiru supruga, zajednica smatra da je Salku nanijela nepravdu i da je zbog toga poludio i nestao. Zbog toga je na vrata Martinih roditelja nahrupila ogorčena gomila tražeći informacije o Salku, istovremeno ih ponižavajući i vrijeđajući za vještičarenje i bavljenje nečistim silama. Marta se sama očituje – sama je kriva jer se nije mogla udati za Salka dok voli Rašicu te moli razjareno mnoštvo da je razumije. Njezina izjava i opravdanje bili su za ono vrijeme neprihvatljivi, jer su roditelji običavali dogovarati brakove, te je takav Martin istup postao opasan za zajednicu. Narušavao je sklad i običaje prema kojima se zajednica dotad ravnala. No, Marta je dobila simpatije jednog dijela mještana jer su je sada smatrali iskrenom, a njezinu odluku ispravnom. Pripovijetka ostavlja otvorenim sam kraj i sudbinu glavnih likova. Autor napominje da se Salko alkar nakon pobjede u Alci svima hvali kako će nakon smrti oca doći živjeti u svoju kuću i oženiti se svojom maćehom.

Zaključak

Pripovijetka Alkar uvodi nas u pitoreskni i patrijarhalni milje u trenutku kada se u njemu zbivaju određene promjene na planu generacijskog jaza – neposlušnosti sina prema ocu. Nepoštovanje prema ocu bilo je tada neprihvatljivo, no iz odnosa Salka i Rašice vidimo da se takvo poštovanje ne podrazumijeva samo po sebi, već se treba zaslužiti.

Žena je u tom miljeu objekt, nositeljica ljepote ili miraza, a bez jednog ili drugog njezina je životna sudbina teška i neprocjenjiva. Uz to, ona je poslušna volji roditelja i muža. Marta, iako posjeduje ljepotu, ne posjeduje miraz, te je njezina obitelj na lošem glasu i njezina udaja upitna. U takvim nesretnim okolnostima roditelji je ohrabruju i daju slobodu izbora. Ona se odlučuje voditi osjećajima, a ne tuđom voljom ili nametnutim mišljenjem. Zbog toga postaje opasna za društvenu zajednicu jer bi je druge djevojke mogle početi slijediti u toj praksi.

Foto: Melani Glavinić

Pišući Alkara, Šimunović stvara jaki glavni ženski lik, ne primarno neposlušan, već samomisleći, lik koji uzima svoju sudbinu u svoje ruke i odlučuje sam o svom životu. Od nastanka pripovijetke do danas nije se promijenila jedino sudbina Alke i alkara – svečanosti koja plijeni interes cijele Krajine, Hrvatske i svijeta, te časti koju i danas nosi slavodobitnik Alke.

Slične objave

Comments

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

Advertismentspot_img

Instagram

Najpopularnije