„Oni su mali, ali su veliki, odnosno, hoću reći, nisu više mali, ali su dosta veliki da ne budu mali“, najpoznatija je rečenica najpoznatijeg autorova djela – 'Smogovci'
Za Hitreca možemo reći da se proslavio lektirom za djecu i mlade, a njegovo djelo zavoljele su sve generacije što sasvim dovoljno govori o jednom piscu. Rođen je u Zagrebu 1943., gdje je 1967. diplomirao komparativnu književnost, dok 1974. postaje glavni urednik lista 'Kerempuh', a 1985. ravnatelj kazališta 'Trešnja'. Nadalje, 1990. dolazi na poziciju prvog glavnog ravnatelja HRT-a, a potom i ministra informiranja. Okušao se u pisanju novela i romana, radu u novinama, kazalištu, televiziji i u svim je pothvatima došao na najviše funkcije. Danas je član Društva hrvatskih književnika.
Foto: Wikipedia, SpeedyGonsales
Uz sve to Hitrec se bavio i politikom. Bio je jedan od utemeljitelja HDZ-a i predstavnik Hrvatskog Sabora, da bi kasnije podržao nastanak nove političke opcije HRAST, iz čega se vidi da su mu bliske desne političke struje. Kao istaknuti domoljub svoju će inspiraciju za roman nalaziti u suvremenom društvu i daljoj hrvatskoj prošlosti koju je objedinio u svojevrsnu trilogiju 'Kolarovi'. Kolarove je pisao kroz 17 godina, 1987. objavljen je prvi dio pod nazivom 'Ljubav na crnom baršunu', koji se bavio tematikom zagrebačke obitelji tijekom vladavine NDH. Drugi dio nosi naziv 'Ljubav na crvenom tepihu' o vremenu tijekom komunističke diktature. 'In fine' govori o posljednjim godinama 20.st. i Domovinskom ratu. Za teme je uzimao svima poznate povijesne događaje 20.st., spominjući osobe koje su obilježile stoljeće, te prikazivao kako se u tome svemu formiraju likovi koje je stvarao kao i njihova sudbina. Po žanru 'Kolarovi' su bliski europskim društvenim romanima ili sagama, a objavljeni su u jednom svesku od preko 650 stranica u izdanju Školske knjige, 2004.godine. Već sljedeće godine HRT-u je predan scenarij kojeg potpisuju Hrvoje i Neven Hitrec sa željom da se roman ekranizira, međutim do toga još nije došlo...
Foto: Pixabay
U romanu „Što Bog dade i sreća junačka“ (inače poznata Jelačićeva izjava prije ulaska u rat s Mađarima) pratimo 19.stoljeće i djelatnost bana Jelačića. Dok se 18.-im stoljećem autor bavi u djelu „Špilberk“ o životu baruna Trenka, iznimne povijesne ličnosti bogate i živopisne biografije kakav je i sam roman. Hitrec je dobitnik brojnih književnih nagrada: „Grigor Vitez“, „Ivana Brlić- Mažuranić“ i „Ksaver Šandor Đalski“. Napomenimo da uz romane potpisuje i povijesne legende i priče koje govore o prošlosti Zagreba.
Foto: Pixabay
U dječjem romanu „Eko-eko“ bavi se danas popularnim pitanjem ekologije i očuvanja okoliša, a u tome prikazuje djecu kao nositelje promjene i bolje budućnosti. Jednako tako u „Smogovcima“ kroz nestašne epizode prikazuje odrastanje šestorice braće, njihovu dobrodušnost ali i altruizam koji se u odraslih rijetko susreće. Baš „Smogovci“ zato što su tako jednostavni i svakodnevni postaju publici tako bliski i omiljeni. Oni su braća kojima nije sve servirano i ne žive u razdoblju izobilja, ali je njihova kuća uvijek mjesto za nestašluke, gledanje utakmica, druženje te kao takva bez obzira na sve postaje topao dom, ne samo Vrageca, već i njihovih susjeda, kao i čitatelja i gledatelja. Hitrec ponovo i Vragece smješta u svoj domaći milje, na kultna zagrebačka mjesta i događaje iz 80-ih i 90-ih godina. Hrvoje Hitrec autor bogatog opusa piše također o povijesti grada Zagreba, kao i sintezu o povijesti Hrvata.
