INTERVJU: 50. obljetnica prve smotre međimurske popevke

Prije 50 godina, točnije 20. lipnja 1971. održana je prva smotra međimurske popevke u vatrogasnom dvorištu Nedelišće, pod nazivom ‘Međimurski glas’. Na istom se mjestu svake godine održava središnja smotra međimurskih popevki koje su 2018. uvrštene i na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne baštine čovječanstva. Povodom toga razgovarali smo s predsjednikom upravnog odbora Zajednice hrvatskih kulturno umjetničkih udruga Međimurske županije Dejanom Buvačem te predsjednicom Organizacijskog odbora ‘Međimurske popevke’ i tajnicom KUU Seljačka sloga Nedelišće Jasnom Hajdinjak.

Proslavili ste 50. obljetnicu prve smotre međimurskih popevki, tko je organizirao prvu smotru i čime je bila potaknuta?

Jasna Hajdinjak: Prva smotra se organizirala na inicijativu tamburaša Seljačke sloge Nedelišće i na inicijativu članova plesačke skupine folkloraša Seljačke sloge Nedelišće. Tada su bili popularni festivali zabavne glazbe pa su naši članovi rekli: ‘A zakaj mi nebi napravili nekaj međimurskoga’. U to vrijeme bio je narodni preporod, buđenje morala i nacionalnog identiteta. Tako su se pobudile želje da se što više izvode međimurske popevke koje se i dan danas izvode.

S obzirom da za obljetnicu nismo mogli organizirati samu smotru, želja nam je bila da dan obljetnice, 20. lipnja, ipak proslavimo. Gospodin dr.sc. Stjepan Hranjec je odlučio napraviti antologiju međimurskih popevki pod nazivom: ‘Pušlek međimurskih popijevki’. Mnogi ljudi ne znaju što koja riječ znači pa je i to obradio. Knjiga je u potpunosti prevedena i na engleski jezik. Na kraju knjige je popratni CD s 20 pjesama koje su izvedene na smotrama međimurske popevke. Knjiga će služiti kao priručnik novim zaljubljenicima međimurske popevke. To je drugo takvo izdanje u našem izdavaštvu. Prije desetak godina izašla je knjižica sa sto međimurskih popevki ali je bila obrađena samo na hrvatskom jeziku.

medjimurska-zupanija.hr

Koliko je međimurskih popevki do sada izvedeno?

Jasna Hajdinjak: Kroz 50 godina izvedeno je 2500 popevki, a na samoj smotri u Nedelišću 875, po 25 popevki svake godine. Napisano ih je više od 4500, a pisao ih je uglavnom dr. Vinko Žganec te ostali zapisivači.

Međimurske popevke više stotina godina žive u društvu. Prvenstveno su se pjevale na manifestacijama koje su organizirale seljačke sloge ili kulturno umjetnička društva ali su se pjevale i na svadbama, krštenjima, sprovodima, te na berbama kukuruza, spravljanju kukuruza, na žetvi pšenice i slično. Prenijeta je s radne atmosfere na svečanu. I danas se popevke pjevaju na svadbama i sprovodima.

KUU Seljačka sloga Nedelišće

Koje su odlike međimurske popevke?

Dejan Buvač: Oni koji znaju kroz pjesmu ispričati priču, oni razumiju što je međimurska popevka. To su sjetne, ljubavne pjesme. Ljudi obično misle da su te ljubavne pjesme jako tužne jer su ‘molske’, pisane u molu. Imamo i humorističnih pjesama koje su također kvalitetne ali su manje prisutne. Međimurska popevka ima prepoznatljivost – notnu širinu. Najčešće teme popevki, osim ljubavnih, su rad u polju, odlazak u vojsku, svadbe itd.

‘Da nije bilo popevke ne bi bilo niti Međimurja’- na što se konkretno odnosi ova teza?

Dejan Buvač: Na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine međimurskom popevkom dr.Vinka Žganca dokazano je da se ovdje uvijek govorilo hrvatskim jezikom, a ne mađarskim. Naime, Mađari su pokušali dokazati da je to njihov teritorij.

Međimurske Novine

Uz međimurske popevke često se veže i jedno ime- Teta Liza, po čemu je pamtite?

Dejan Buvač: Teta Liza (Elizabeta Toplek) je primadona međimurske popevke. Bila je samouka u pjevanju. Poznata je po tome što je pjevala A cappellu, dakle, bez glazbene pratnje. Pjevala je autentične stare napjeve koje je čula još od svoje bake tako da je to čuvala i prenosila na mlađe naraštaje. Dobila je dva porina za izvođenje međimurske popevke. Radila je albume s Cinkušima, Ladom, a oni su bili presretni kada su mogli raditi s ovakvom solisticom. Nažalost nije dočekala uvrštenje međimurske popevke na UNESCO-ov popis. Preminula je godinu ranije, no bila je svim srcem za to i znala je da to jednog dana ‘bude vrijedilo koliko vrijedi’- kako je znala govoriti.

Međimurska popevka uvrštena je na UNESCO-ov popis nematerijalne baštine čovječanstva prije gotovo tri godine, tko je inicirao uvrštenje?

Dejan Buvač: Dana 28. studenog 2018. godine međimurska popevka uvrštena je na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne baštine čovječanstva. Bila je to inicijativa udruge Matapur, KUU Seljačka sloga Nedelišće i Zajednice HKUU Međimurske županije koje su zajedničkim snagama još 2012. godine krenule prema Ministarstvu kulture kako bi Međimurska popevka dobila svoje mjesto na popisu nematerijalnog kulturnog dobra RH, a Ministarstvo kulture je 2016. godine pokrenulo inicijativu za upis na UNESCO-ov popis.

Zajednica HKUU Međimurske županije ima registrirane 72 udruge s područja županije, od toga ih je 55 aktivno u njegovanju međimurske popevke. Također, imaju i četiri udruge u Sloveniji i jednu u Mađarskoj koje čine tamošnji Hrvati. Održavaju različite smotre na kojima pjevaju djeca i odrasli. Godišnje organiziraju četiri festivala međimurske popevke, a središnja smotra je u Nedelišću.

KUU Seljačka sloga Nedelišće

KUU Seljačka sloga Nedelišće djeluje od 1937. godine, a okuplja stotinjak članova u malom i velikom folkloru. Mali folklor čine djeca od 2. razreda osnovne škole gdje se zadrže do srednje škole te se selektiraju u veliki folklor. Tu je tamburaški i puhački orkestar, te pletilje i cikaroši kojima su posvećene starije osobe. Aktivni su članovi od 9 do 75 godina starosti. Puno vježbaju, ali i puno putuju kako bi svijetu predstavili svoju baštinu.

Slične objave

Comments

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

Advertismentspot_img

Instagram

Najpopularnije