Intervju: Udruga ‘Titanic 100’-Velika uloga Hrvata u spašavanju

U Bratini, naseljenom mjestu općine Pisarovina stoji jedinstvena spomen kuća kojom upravlja udruga ‘Titanic 100’ a koja je podignuta 2012. godine, na stotu godišnjicu potonuća parobroda Titanic. Naime, na Titanicu je davne 1912. poginuo jedan mještanin Bratine- Stjepan Turčin te se rodila ideja za uređenjem kuće u kojoj bi svi zaljubljenici u povijesne priče, posebno oni zainteresirani za Titanic mogli saznati više o tragediji tada najvećeg putničkog broda čija je prva plovidba ujedno bila i posljednja. Razgovarali smo s podpredsjednikom udruge ‘Titanic 100’ Slobodanom Novkovićem, Zagrepčaninom, koji nam je otkrio više detalja o najvećoj brodskoj tragediji u novijoj povijesti, a koja je obilježila živote 30 Hrvata.

Već gotovo desetak godina u Bratini je otvorena spomen kuća posvećena tragediji Titanica, je li i koliko često posjećena?

Mnogo je onih koje zanima ova tema i koji ovdje dolaze pogledati stalni postav. Za stotu godišnjicu potonuća Titanica planirali smo izložbu koja bi trajala mjesec dana, no interes je bio toliko velik da smo odlučili napraviti stalni postav u toj kući. Bila je to atrakcija, ljudi su stalno stizali, a mnogi mještani Bratine čak nisu niti znali da je njihov sumještanin bio na Titanicu. Posebno me raduje što dolaze obitelji s djecom, tinejdžerima koje ta priča jako zanima.

Spomen kuća u Bratini
Foto: Udruga ‘Titanic 100’

Od kud tolika ljubav za pričom o Titanicu?

S Titanicom ‘živim’ već 40 godina. Od djetinjstva me zanima povijest, posebno veliki svjetski događaji kao što su atentat na J. F. Kennedyja, spuštanje na mjesec, pa tako i tragedija Titanica koja me posebno zaintrigirala. U vrijeme kad sam se počeo zanimati za tu priču olupina broda još nije bila pronađena i vjerojatno je ta misterija u meni održala posebno zanimanje. Za razliku od ostalih tema, koliko god bih knjiga o Titanicu pročitao, sve sam više pitanja imao. Još uvijek imam taj istraživački žar. Rekao bih da je to jedan hobi koji je izmakao kontroli. Znam da nisam jedini, mnogo je onih koje zanima sve o Titanicu. Inače, član sam istraživačkog tima koji se bavi istraživanjem olupine Titanica, a specijalizirao sam se posebno za naših 30 hrvatskih iseljenika koji su putovali tim parobrodom.

Slobodan Novković
Foto: Udruga ‘Titanic 100’

Mnogo je toga već poznato o tragediji Titanica, no postoji li nešto što još nije dovoljno istraženo, a jako biste htjeli saznati?

Uvijek postoji nešto što se ne zna sa sigurnošću i vjerojatno nikad nećemo niti saznati. No, sigurno znamo kako je brod potonuo. Čak nije bilo onako spektakularno kao što je prikazano u filmu Jamesa Camerona. Sada smo već stvarno došli do saznanja kako se taj brod prelomio i potonuo. Međutim, postoje stvari koje nisu toliko spektakularne laicima, ali nama koji to proučavamo jesu. Primjerice postoje dvije teorije o posljednjoj glazbenoj skladbi koja je na Titanicu svirana, isto tako je zanimljiva i teorija o postojanju trećeg broda. Radi se o tome da je između Titanica i broda California, koji je bio na vizualnoj udaljenost ali nije došao pomoć, bio još jedan brod koji je mogao doći pomoći ali je bio ilegalno u lovu na tuljane pa su pobjegli kad su vidjeli rakete jer su mislili da su upućene njima s ciljem da se zaustave… Dakle zanimljiva je ta udaljenost između brodova za koju se još ne zna sa sigurnošću koliko je iznosila. To su teorije koje nisu nikad dokazane, a možda niti neće. No to je ono što nas drži da dalje istražujemo.

Potonuće Titanica
Foto: Udruga ‘Titanic 100’

Bio je to tipičan iseljenički brod koji nije bio ništa luksuzan, samo je u tom trenutku bio najveći i najnoviji. Po svemu je bio najbolji osim što nije bio najbrži. Samo dva mjeseca nakon Titanica je izgrađen još veći i luksuzniji brod. Nije istina da je bio nepotopiv kao što se pričalo već je mogućnost potonuća tog broda bila izuzetno mala te je usred nesretnih okolnosti ipak potonuo petog dana plovidbe. Od 2208 putnika su dvije trećine bili iseljenici, a mali dio putnika su bili oni koji su se vozili u prvom razredu. To je zapravo bio brod za siromašne, a ne za bogataše kao što se prezentiralo.

Carpathia
Foto: Udruga ‘Titanic 100’

Osim spomen kuće postoje i druga spomen obilježja vezana za Titanic u Hrvatskoj, jel tako?

Još 2006. sam u Rijeci pokrenuo projekt s idejom da se postavi spomen ploča brodu Carpathia na kojem je bilo 84 članova posade, a koji su spašavali preživjele s Titanica. Carpathia je brod koji je tada plovio na relaciji New York- Rijeka i jako je puno ljudi iz Rijeke i Hrvatskog primorja na tom brodu radilo. Spletom određenih okolnosti ta ideja nije realizirana. Spomen ploča će se postaviti u Perušiću od kud je još jedan poginuli putnik s Titanica, na ploči će biti imena 16 Ličana koji su na Titanicu poginuli. Bilo je i četvero putnika iz Čazme pa se razmišljalo da i tamo postavimo spomen ploču. U Bratini imamo spomen ploču brodu Carpathia i imena članova posade. Tamo su i imena petero slovenskih putnika i četvero putnika iz Bosne, jer smo htjeli objediniti sve putnike iz regije. Od 30 hrvatskih putnika troje ih je preživjelo. Na grobovima Ivana Jalševca i Nikole Lulića koji su se vratili nazad u Hrvatsku, naša je udruga postavila spomen ploče. U spomen kući u Bratini nalazi se mnoštvo dokumenata, fotografija, knjiga pa čak i jedan komad ugljena s Titanica koji sam osobno dobio od jednog istraživača koji je radio na olupini.

Nikola Lulić
Foto: Udruga ‘Titanic 100’

Koliko vas je u udruzi? Napisali ste već tri knjige o Titanicu, pišete li i dalje?

Udruga ima 165 članova iz osam različitih zemalja, a aktivnih je 15- 20 članova koji tu udrugu guraju naprijed. Napisao sam tri knjige o tragediji Titanica, sada pišem četvrtu. Prva je ‘Između povijesti i mitologije’ iz 1998. godine, druga je ‘Hrvati u katastrofi stoljeća’ iz 2006., a posljednja je ‘Carpathia- brod heroj u sjeni Titanica’ iz 2019. godine. Na radu te posljednje knjige sa suradnicima sam otkrio da u Rijeci postoji originalan prsluk za spašavanje s Titanica. Inače, u svijetu ih je sveukupno pet, a od toga su četiri u Americi. Inače brod Carpathia je uspio spasiti 712 ljudi iz Atlantika. Hrvati u tome imaju značajnu ulogu jer ih je među posadom Carpathije bilo više od četvrtine.

Posada Carpathie
Foto: Udruga ‘Titanic 100’

Spomen kuća s tematskim parkom ‘Titanic 100’ nema službeno radno vrijeme, domaćini su uvijek u blizini i tko god dođe može slobodno besplatno razgledati postav, poručuju iz udruge ‘Titanic 100’.

Slične objave

Comments

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

Advertismentspot_img

Instagram

Najpopularnije