Ove zemlje blago: kolajna Imotskih jezera

Kad se rađala Dalmatinska zagora, Božji naum zasigurno je bio nagraditi svakog težaka, namjernika i prolaznika njezinom ljepotom. Kao dar trudnim rukama i žuljevima, priroda se zaigrala pa je Imotsku krajinu učinila nevjerojatno bogatom kulturnim naslijeđem, umjetnicima i jezerima

Okruženi brojnim vrtačama, vinogradima, brežuljcima i arheološkim nalazištima, oko žile kucavice grada Imotskog smjestilo se jedanaest jezera. Poput domaćina koji ih znaju nabrojati u dahu, na popisu se nalaze manje poznato Lokvičićko, Knezovića jezero, Galipovac, gotovo tirkizne boje akumulacijsko Zeleno jezero, Dva oka (Gornje i Donje jezero), u sklopu Prološkog blata su Jezero, Krenica i Jezerac, najmlađe jezero Bućuša te vjerojatno najpoznatije vodeno biserje Crveno i Modro jezero. Svako jezero ima svoj karakter, vodostaj, živi svijet i priču.

Foto: TZ Imota

Spoj čiste vode i ljutog krša odavno su prepoznatljivi aduti Dalmatinske zagore, a ova neizmjerna ljepota u procesu je ulaska na UNESCO-vu listu geoparkova. Važan i poseban prostor kulturne baštine, povijesnog naslijeđa, ali i iznimne prirodne vrijednosti te geološke raznolikosti, razlozi su uvrštenja na poznatu listu.

Foto: TZ Imota

U bojama, Modro i Crveno

Većina zaljubljenika u čarolije prirode i njenu mističnost svoju će pozornost dati Modrom i Crvenom jezeru. Sad već popularni zaštitni znakovi Imotskog, više su od običnih jezera. Oni su poput dnevnog boravka domaćinima, a onima koji ih tek otkriju oduzimaju dah. Svako jezero je na svoj način živopisno pa se čini kao da su podijelila svoje uloge. Modro, najstarije jezero naslonjeno uz bok Gradu Imotskom, ime je dobilo zarad predivne plave, modre boje. Do njega se može doći puteljkom ili ga promatrati s gradskih obronaka, a posebnost je dubina koja se neprestano mijenja. Jezero isuši do neprepoznatljivosti ili se podiže za vrijeme kišnih dana što privlači sve veći broj posjetitelja.

Foto: TZ Imota

Voda u jezeru je vrhunske kvalitete, a jedna je od rijetkih stajaćica u kojima se oni željni osvježenja mogu kupati i istovremeno piti vodu. Kad jezero presuši, ljubitelji najvažnije sporedne stvari na svijetu – nogometa – dolaze na svoje. Jezero se pretvara u najljepši otvoreni stadion, okružen visokim stijenama, a na tlu ekipe Vilenjaci i Vukodlaci igraju tradicionalnu nogometnu utakmicu. Posljednja, petnaesta po redu, održana je u rujnu prije dvije godine.

Foto: TZ Imota

Dok je Modro pristupačnije, Crveno jezero je zaklonjeno, mistično i nedokučivo običnom puku. Krška jama, koja slovi za najdublje europsko jezero, nastala je urušavanjem svoda. Teško dostupno pažnju plijeni izgledom, bojom i masivnim crvenim stijenama kojima je okruženo i po kojima je dobilo ime. Uz note tajanstvenosti vežu se priče i legende o njegovom stvarnom nastanku. Ako je vjerovati predaji, Crveno jezero nastalo je kao kazna i prokletstvo bahatim bogatašima Gavanu, Gavanuši i njihovim potomcima. Tamo gdje je anđeo proparao mačem Božjeg pravednog suda, rastvorila se zemlja i progutala bogatstvo, baštinu i generacije Gavana te stvorila jezera, a za trajno sjećanje ostavila crvene stijene, ostatke Gavanovih dvora.

Foto: TZ Imota

Koliko je Crveno jezero neobično, uvjerit će se svatko tko pokuša ”kamena s ramena” u jezero. Ma kako bio odličan i precizan zalet i pokret rukom, kažu da kamen nitko nije uspio ubaciti u jezero. Ipak famozni ”buć” i dodir s dnom jezera uspio je francuskom roniocu na dah Fredericu Swierczynskom koji se prije nekoliko godina odvažio i prvi zaronio do dna izmjerivši dubinu od 245 m, a za uspomenu i daljnja znanstvena istraživanja sa sobom ponio sedimente.

Foto: TZ Imota

Ako tražite ideju za aktivni odmor, obiteljski izlet ili neobičnu avanturu, stavite Imotski na listu. Osim predivne kulturne baštine, tematskih i biciklističkih staza, posjetite Imotska jezera. Obavezno bacite kamenčić u Crveno i javite nam ako ste ga uspjeli ubaciti. Legenda kaže kako će sreća pratiti onoga tko uspije. Pa sretno!

Melani Glavinić
Slučajno je otkrila da joj planinarenje, izleti, bijeg u prirodu i pisanje idu od ruke i pod ruku. Vikende uglavnom provodi obilazeći i fotografirajući ljepote naše domovine o kojima piše, dijeli doživljaje i poziva druge da se odvaže krenuti u istraživanje. Vješta je pitalica, ne piše tipično, te donosi radosne priče iz malih mjesta i s velikih vrhova; o planinama, ljudima i avanturama. Nijedan dan ne smije propasti, njezina je misao vodilja.

Slične objave

Comments

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

Advertismentspot_img

Instagram

Najpopularnije