Ove zemlje blago: Premužićeva staza

Prije točno 90 godina na vršnim dijelovima srednjeg i sjevernog Velebita završena je jedna od najljepših planinarskih i pješačkih staza u Hrvatskoj. Od Zavižana do Oštarijskih vrata smjestilo se remek-djelo suhozidne gradnje koje se savršeno uklopilo u prirodni okoliš – Premužićeva staza

Kada biste tražili ideju za samo jedan planinarski višednevni izlet, bez sumnje biste za prvu preporuku dobili Velebit i najpoznatiju Premužićevu stazu. Gradnja staze trajala je gotovo četiri godine a njena izvedba fascinira svakoga, a ne samo ljubitelje prirode. Iako nosi naziv Premužićeva staza po njezinom graditelju inženjeru šumarstva i planinaru Anti Premužiću, njen pravi tvorac je pravnik, alpinist i nadasve zaljubljenik u Velebit i istražitelj njegovih pećina dr. Ivan Krajač. Njihov zajednički rad na istraživanju Rožanskih kukova, vremenom se ”preselio” na stvaranje planinarske i turističke rute kroz Velebit, koja i danas oduzima dah.

Foto: Vesna Šimac Erdelez

Iako je duga 57 kilometara i proteže se od ulaska u NP Sjeverni Velebit, izgrađena je prirodnim materijalnima, odnosno tehnikom suhozidne gradnje kakvom su se služile generacije žitelja Velebita. Takvi suhozidi, serpentine, mostići i polutuneli satkani bez ikakvog vezivnog sredstva izgledaju kao da su tu oduvijek. Svaki planinar koji tuda prolazi, fasciniran je ljudskom rukom, maštom i trudom utrošenim na stvaranje ovih vizura u divljini i kršu Velebita.

Foto: Ketty Malenica

Staza je dostupna svim hodačima i planinarima čak i bez velike kondicije i to u širini od svega 1,20 metara, a oni željni dobrog provoda upustit će se u trodnevnu velebitsku avanturu. Penjući se na Zavižan, pored najpoznatije hrvatske meteorološke postaje, staza prvotno vodi kroz nacionalni park koji je bez sumnje u svako godišnje doba domaćin izletnicima. Ovo područje spada u najljepše planinarske dijelove Hrvatske u kojem se, ne samo zbog svoje ljepote, već zbog bogate prirodne bioraznolikosti nalaze četiri područja pod posebnom zaštitom: strogi rezervat Hajdučki i Rožanski kukovi, botanički rezervat Visibaba, nalazište biljnog endema Hrvatske sibireje te botanički rezervat Zavižan-Balinovac-Zavižanska kosa unutar kojeg se nalazi spomenik parkovne arhitekture Velebitski botanički vrt. A to je tek početak staze!

Foto: Stanka Milošević

Sve do prijevoja Alan, staza vodi kroz malo drugačiji krajobraz Velebita, livade i pašnjake koji su također djelo ljudskih ruku i ubrajaju se u važan dio kulturne baštine. Posebno su važni ostaci nekadašnjih stanova u kojima su boravili pastiri sa svojim stadom za vrijeme ljetnih mjeseci. Nastavak puta ide do Škorpovca i vodi dijelom kroz šumu, ali priroda svakog hodača nagrađuje pogledom na prostranstvo Velebita koje se sunovrati prema obali, otocima i moru. Posljednji dio staze juri ka Baškim oštarijama preko Dabarske kose, a završava se na oštarijskim poljima, tik uz planinarski dom Prpa, koji je pečat ove velebitske priče i nosi naziv po dobrom duhu, vrsnom poznavatelju Vladi Prpiću Prpi koji je dušom živio Velebit. Kolika je vrijednost staze, svjedoči činjenica da je 2009. godine u cijeloj dužini uvrštena kao kulturno dobro od nacionalnog značaja.

Foto: Vesna Šimac Erdelez

Biti na Velebitu i osluškivati kako diše, upijati ljepotu i autentičnost generacija koje su tu živjele i privređivale za obitelji, je poseban doživljaj. Utkana u povijest, način njenog stvaranja i bogatstvo prirodnog svijeta čini je atraktivnom i izazovnom za zaljubljenike u divlju i netaknutu prirodu. Osim po samoj stazi, Velebit je nepredvidiv i po vremenskim prilikama. Dok u jednom trenutku vije bura u drugom sunce mirno grije, što svaki izlet čini još življim i uzbudljivijim, ali i poziva na oprez. Sve što je priroda mogla dati čini se da je dala Velebitu, a na nama je da makar jednom u životu prošetamo Premužićevom, ispričamo svoju velebitsku priču i nastavimo čuvati neprocjenjivo blago naše zemlje.

Melani Glavinić
Slučajno je otkrila da joj planinarenje, izleti, bijeg u prirodu i pisanje idu od ruke i pod ruku. Vikende uglavnom provodi obilazeći i fotografirajući ljepote naše domovine o kojima piše, dijeli doživljaje i poziva druge da se odvaže krenuti u istraživanje. Vješta je pitalica, ne piše tipično, te donosi radosne priče iz malih mjesta i s velikih vrhova; o planinama, ljudima i avanturama. Nijedan dan ne smije propasti, njezina je misao vodilja.

Slične objave

Comments

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

Advertismentspot_img

Instagram

Najpopularnije