Ove zemlje blago: Sveti Ilija – vrh Pelješca

Od mlađeg kamenog doba pa sve do danas, Pelješac je kroz ratove i trgovinu prava vlasništva, pripadao mnogima…

Brojni ostaci poput Ilirskog svetišta pored Nakovane, niza znamenitih crkava, legendi, blaga brodogradnje i pomorstva, ali i prestižnih, kvalitetnih vina s padina poluotoka, svjedoče o vremenu kulturne i gospodarske uzdanice Jadrana. Danas je Pelješac rehabilitacijska meka za romantičare, gurmane, rekreativce i avanturiste.

Naš drugi po veličini poluotok smjestio se na jugu domovine, u raskošu kamenitih brda, udolina, šuma čempresa, alepskog bora i pinije, maslinika i vinograda. Za svakog po nešto, pobrinule su se šljunčane i pješčane plaže te razne skrovite uvale… i najviši vrh Pelješca – Sveti Ilija.

Vrijeme je idealno za planinarenje, stoga vas vodim na najljepši vidikovac hrvatskih planina!

Upijanje mirisa i uživanje
Foto: Melani Glavinić

Iako nema status planine, jer joj nedostaje svega desetak metara, izaziva strahopoštovanje i divljenje. Zmijino brdo, kako nosi drugi naziv, još iz vremena Ilira je, po pričama, ‘naseljeno’ vilama i božanstvima, orhanima, tencima i drugim nepoznatim bićima. Talijani su ga pak prvi prekrstili u Zmijino brdo, čime su ga opisali baš kako priliči – prepuno poskoka. Negdje u srednjem vijeku, legenda kaže kako su stanovnici Pelješca htjeli posvetiti brdo, sagradivši crkvu na samom vrhu i posvetivši je gromovniku sv. Iliji, a koji je – gle čuda – spustio salve gromova i uništio je. Vrh se izdiže za 961 m nad morem i otvara veličanstven pogled na greben cijelog Pelješca prema Mljetu, Korčuli, Hvaru i Lastovu, a s druge strane na Neretvanski kanal i Biokovo.

Staze i prilazi su označeni
Foto: Melani Glavinić

Prema vrhu Pelješca dolazi se iz tri smjera; Gornje Nakovane, Ruskovića ili Bilopolja. Mi smo se odlučili za malo lakšu i jednostavniju, svega 2 sata dugu stazu, iz Gornje Nakovane preko novog i starog doma do vrha. Od okretišta Popišćet, do kud se dolazi makadamskim putem, staza je dobro označena i vodi kroz makiju. Budući da je poluotok dom divljači, uz stazu se često vide tragovi divljih svinja ili čagljeva, a pravu idilu prati zvuk topota divljih konja u daljini. Nakon 40-ak minuta uspona stiže se do šumarske (lovačke) kućice, stare i nove, čija je gradnja započela prije koju godinu, a put nastavlja dalje kroz prekrasnu borovu šumu sve do planinarskog doma, kamene kućice na 800 mnv koja je sagrađena 1908. po nalogu najvovode Karla von Habsburga zbog lova na čagljeve. Tu obavezno sjedni i odmori. Udahni svježinu dovoljno velikog, a dovoljno malenog balkona Jadrana.

Kod starog doma – sjedni i odmori
Foto: Melani Glavinić

Kratko kroz borovu šumu pa preko kamenjara i krške goleti obrasle niskom travom i mediteranskim biljem do vrha. Obronci brda bogati su nalazištima samoniklih orhideja, a mirisi metvice, kadulje, lavande i mažurana ne ostavljaju ravnodušnima. Na vrhu nas dočekuju križ i zastava, ali i ostaci kamenja kapelice svetog Ilije.

961 metar bliže nebu
Foto: Melani Glavinić

Za dušu, potiho prošapćemo stihove lokalnog pjesnika don Balda Violića: Na gori sa sedam čempresa. Čuvaju pragove raja. Naokolo zelen lovor gaj. Sagovi ljubičica i ružičastog vrijesa. I jedna siva klisura. Sitno vrelašce žubori pod njim ko harfa…

…pa upijamo svaki oku dostižan pedalj domovine i zahvaljujemo na njenom blagu.

Pelješac čeka i tebe!

Melani Glavinić
Slučajno je otkrila da joj planinarenje, izleti, bijeg u prirodu i pisanje idu od ruke i pod ruku. Vikende uglavnom provodi obilazeći i fotografirajući ljepote naše domovine o kojima piše, dijeli doživljaje i poziva druge da se odvaže krenuti u istraživanje. Vješta je pitalica, ne piše tipično, te donosi radosne priče iz malih mjesta i s velikih vrhova; o planinama, ljudima i avanturama. Nijedan dan ne smije propasti, njezina je misao vodilja.

Slične objave

Comments

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

Advertismentspot_img

Instagram

Najpopularnije