Ove zemlje blago: Tvrđava Topana čuvarica imotske povijesti

Uz leđa biokovskog masiva i negdje u utrobi Dalmatinske zagore, grad Imotski spominje se tek 950. godine u zapisima bizantskog cara i povjesničara Porfirogeneta. Iako pretežito ruralan i plodan poljoprivredni kraj, ukrašen je brojnim prirodnim i kulturnim znamenitostima od kojih je sve popularnija tvrđava Topana

Gotovo 713 godina kasnije, za vrijeme Kandijskog rata, sagrađena je posebna kula s platformom za topove. Prijeko potrebna i korisna vojnicima, u njihovoj stručnoj terminologiji poznata kao topana, naziv je zadržala sve do danas. Uz to, krasi je i titula najljepše prirodne pozornice kada se u ljetnim večerima na ovome mjestu odigravaju kulturne manifestacije.

Foto: TZ Imota

Srednjovjekovna Imota, bogata i plodonosna, bila je mjesto stanovanja raznim vladarima. Više od dvjesto godina, Turci su je pokušavali ljubomorno sačuvati jer se nalazila na važnom strateškom položaju. Onaj tko je držao Topanu, kontrolirao je trgovinu kroz luke u srednjoj Dalmaciji, a Imoti je to značilo razvitak u gradsko i trgovačko središte. Tek poslije će, nakon što je zauzmu Mlečani, život izaći preko bedema Topane i širiti se u naselje, slično današnjim obrisima.  

Foto: TZ Imota

Topana je mjesto susreta povijesti, baštine i bogatog kulturnog naslijeđa. Jedno od vrijednih hrvatskih kulturnih djela, poznata balada o Hasanaginici koja se trebala udati za imotskog kadiju, pronašla je mjesto na jednom od grebena iznad jezera, zaokružujući priču o povijesnim osvajanjima i previranjima na imotskom području.

Foto: TZ Imota

Impozantna građevina nepravilnog oblika podignuta je visoko nad Modrim jezerom, simbolom imotskog kraja. Osim što prati klisuru, neki od arheoloških ostataka datiraju i ranije od poznatog, a vjeruje se kako je izgrađena na ostacima pretpovijesne i ilirske gradine. S obzirom na to da je Topana građena u nekoliko razina za vojne potrebe, dodatno je okružena kamenim bedemima i puškarnicama. Gornji dio tvrđave nekada je služio za stanovanje, ali i za brojne tamnice i prostorije za vodu. Pored glavnog ulaza nalazio se župnikov stan, a stotinjak godina kasnije sagrađena je i crkvica Gospe od Anđela. Uz dobra arhitektonska rješenja, tvrđavi je pogodovala prirodna zaštita, što ju je sačuvalo svih ovih godina. Naime, velik dio tvrđave okružen je nepristupačnim dijelom jezera, a sa strane ulaza nalazi se velika duboka vrtača, koja je danas pretvorena u gradski nogometni stadion Gospin dolac.

Foto: TZ Imota

Danas je Topana iznimno vrijedna kulturna baština i ures imotskoga kraja. Za sve umjetničke duše i one koji vole maštati, Topana je mjesto inspiracije i predivnih fotografija kojima ne trebaju filtri ljepote. Svaki putnik ili namjernik obavezno treba u svoje putovanje uvrstiti Topanu, a od nje se divnom šetnicom spustiti na glavnu atrakciju – Modro jezero. Najljepše je doći ljeti, upiti gradsku vrevu, priče i legende iz imotskog kamena i vode te osluhnuti što će domaćini reći. Ili kako Petar Gudelj u svom djelu “Moja Imota” veli: “Ako je u tebi kap pelima, kap imotske krvi, ne treba ti voda ni ptica, kompas ni mahovina, dovest će te u Imotu ta jedna jedina kap.” Imali imotske kapi ili ne, vrijedi doći i vidjeti, diviti se i ponositi što smo u nasljeđe primili.

Melani Glavinić
Slučajno je otkrila da joj planinarenje, izleti, bijeg u prirodu i pisanje idu od ruke i pod ruku. Vikende uglavnom provodi obilazeći i fotografirajući ljepote naše domovine o kojima piše, dijeli doživljaje i poziva druge da se odvaže krenuti u istraživanje. Vješta je pitalica, ne piše tipično, te donosi radosne priče iz malih mjesta i s velikih vrhova; o planinama, ljudima i avanturama. Nijedan dan ne smije propasti, njezina je misao vodilja.

Slične objave

Comments

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

Advertismentspot_img

Instagram

Najpopularnije