Prošli mjesec najavljen je ciklus članaka o temi Radost u srcu – osmijeh na licu s namjerom da se progovori o duhovitosti, o humoru i smijehu, o radosti i veselju
Upravo je mjesec siječanj dobro vrijeme za otvaranje te teme kao pripomoć u borbi sa siječanjskim lošim raspoloženjem i „depresijom“ koji zahvaćaju nemali broj ljudi na sjevernoj zemljinoj polutci. Naime, siječanj se proglašava najdepresivnijim mjesecom u godini, a neki su otišli toliko daleko da su složenim izračunima pokušali utvrditi koji je najdepresivniji dan u godini. Taj neslavni naslov na kraju je dobio upravo današnji dan, treći ponedjeljak u siječnju nazvan plavi (Blue Monday), jer se ponedjeljak općenito smatra teškim danom s obzirom da dolazi neposredno nakon vikenda.
Iako je spomenuti izračun znanstveno neutemeljen i ne bismo se trebali previše na njega osvrtati za „negativnu reputaciju“ siječnja ipak postoje znanstveno dokazani razlozi od kojih je dio izvan čovjekove kontrole. Primjerice, zimski mjeseci su obilježeni dugim noćima, a kratki dani često su lišeni izravne sunčeve svjetlosti zbog magle i/ili naoblake. To neminovno djeluje na čovjekov organizam negativno utječući, među ostalim, na njegovo raspoloženje zbog smanjenog lučenja hormona serotonina takozvanog hormona sreće, a povećanog lučenja hormona melatonina koji nas čini pospanima.
Kod nekih ljudi je to toliko izraženo da su stručnjaci za mentalno zdravlje utvrdili postojanje sezonskog afektivnog poremećaja koji je, gle čuda, osobito dobro istražen u skandinavskim zemljama. No ove godine u većini europskih zemalja, pa tako i u Hrvatskoj, svjedoci smo neuobičajeno sunčanog i toplog vremena pa su neki zabunom čestitali Uskrs umjesto Božić, a Snježna kraljica na Sljemenu ponovo je ostala bez svog glavnog atributa u prirodnom obliku.
Drugi set razloga za sjetu, pad raspoloženja i depresiju u siječnju, a na koje ipak imamo određeni utjecaj, povezan je s pred/blagdanskim ozračjem u kojemu je zapadni čovjek u velikim dozama izložen različitim svjetlosnim, zvučnim pa i kulinarskim podražajima. Ljudi se u tome razdoblju intenzivnije druže, posjećuju rodbinu, darivaju jedni druge, goste se i slave te općenito provode vrijeme u njima ugodnim aktivnostima. Ali kada sve to neminovno dođe svome kraju i kada se ponovo treba vratiti redovitim obvezama i aktivnostima, javljaju se problemi koji su još dodatno pogoršani kod onih koji su pretjerano trošili i/ili udebljali se preko blagdana i tako dodano narušili sliku o sebi kao i kod onih koji su nezadovoljni ostvarenim u prethodnoj godini.
Zbog svega navedenog u siječnju ćemo u tiskanim i elektroničkim medijima naići na brojne više ili manje korisne prijedloge i savjete koji za cilj imaju podizanje razine serotonina: provođenje vremena na otvorenom, pojačana fizička i društvena aktivnost, zdrava prehrana bogata omega-3 masnim kiselinama, topli napici i tople kupke ili pak korištenje specijalnih rasvjetnih tijela.
No, dok su ti prijedlozi često povezani s nekim dodatnim troškovima ili zahtijevaju veći angažman za koji čovjek možda nema ni snage ni volje, dotle je smijeh posve besplatan, lako ostvariv, a uz to još i lako djeljiv s drugim osobama jer je „zarazan“. Valjda se zato od 1998. godine 10. siječnja u sve većem broju zemalja obilježava kao svjetski dan smijeha potičući tako ljude da se što više smiju, jer kako se kaže „dan bez smijeha protraćen je dan“. U svakom slučaju dokazane su brojne dobrobiti smijeha o kojima će biti više govora idući mjesec, a ovdje će se samo istaknuti njegova uloga da uz pomoć lučenja serotonina i endorfina pokrene procese koji imaju antidepresivne učinke. Stoga umjesto da olako posežemo za lijekovima antidepresivima nastojmo na policama kućne ljekarne uvijek držati spremnost na iskreni i zdravi smijeh, ali bez ismijavanja, koji će nam pomoći sagledati svijet vedrijim pogledom, čak i u siječnju…
