Katoličko groblje Dubovac u Karlovcu nerijetko će plijeniti pažnju svakog prolaznika ili turista. Zidne grobnice, impresivni mauzeoleji i spomenici koji odišu elegancijom, otkrivaju povijesnu, arhitektonsku i estetsku vrijednost. Ovo je groblje vrlo vrijedno kulturno-umjetničko blago, što dokazuje i činjenica da je dio Udruge znamenitih groblja Europe, poznatije kao ASCE- Association of Significant Cemetries in Europe, kao i Rute europskih groblja – Europians Cemeteries Route
Dubovačko groblje osnovano je davne 1820. godine, i to na mjestu karlovačke bolnice i ubožnice, gdje su kroz 16. i 17. stoljeće ukopavali ljude umrle od kuge. Na ulazu u groblje postavljena je skulptura “Umorni putnik” koja prikazuje hodočasnika oslonjena na križ, što je uobičajeno nadgrobno obilježje na povijesnim grobljima. Na samom početku groblja je i kapela Svih svetih. Sastoji se od središnjeg prostora – kapele i bočnih prostorija – mrtvačnice i stana za grobara. U kapeli je vrijedan pozitiv iz 19. stoljeća, za koji se pretpostavlja da je djelo karlovačkoga graditelja orgulja Johanna Heilingera iz prve polovice 19. stoljeća.
Svratimo li pogled desno od ulaza u kapelu, tu je mauzolej obitelji Turk, koja je bila jedna od najuglednijih i najbogatijih karlovačkih obitelji 19. stoljeća. Ovaj kvadratni tlocrt građevine, pokrivene lomljenim krovištem sa zabatima na sve četiri strane i izduženim tornjem s lanternom, projektirao je njemački arhitekt Kuno Waidmann, a dio tog rada pripisuje se i arhitektu Hermanu Bolleu, jednom od najznačajnijih i najpoznatijih hrvatskih arhitekata njemačkoga podrijetla. Posebno je upečatljiv mauzolej obitelji Vranyczany, u kojem je pokopano dvadeset članova ove plemićke obitelji. Društvo je to znamenitih Iliraca, društvenih radnika, tvorničara i veletrgovaca. Mauzolej je sagrađen oko 1870. godine, u neobizantskom stilu, a pretpostavlja se, prema projektu bečkog arhitekta Otta von Hofera i graditelja Franje Kleina. Ovom kvadratnom tlocrtu građevine posebnu čar daje kupola koja stoji na oktogonalnoj bazi i visokom tamburu uz mnogo prozorskih otvora.
Treći mauzolej, opet u svom stilu, onaj je obitelji Hoffmann. Za ovu krojačku karlovačku obitelj sagrađen je 1929. godine u obliku prostila, antičkoga hrama s trijemom, na čijem pročelju su četiri kamena stupa toskanskoga stila. Gradio ga je karlovački graditelj Julijan Jamnicky prema projektu zagrebačkoga građevinskog inženjera Elemera Treppera.
I posljednji istaknuti mauzolej je mauzolej obitelji Turković, sada u vlasništvu obitelji Vuković. Ova građevina sagrađena sedamdesetih godina 19. stoljeća za karlovačku trgovačku i brodograditeljsku obitelj Turković odlikuje se pojednostavnjenim osnovnim neogotičkim arhitektonskim elementima.
Uz mauzoleje, dubovačko groblje krase mnoge grobnice, grobovi i spomenici značajnih ljudi iz prethodna tri ili četiri stoljeća, zaslužnih Karlovčana koji su ostavili trag u političkom, kulturnom ili gospodarskom životu grada. Jedan od njih je i grob Jordan, jedinstven primjer arhitektonsko-skulpturalne alegorijske figuralne grupe na groblju. Tri figure melankoličnim izrazima lica i pogledima uperenima prema grobu prenose emociju duboke tuge. Ovaj je spomenik izrađen na inicijativu udovice Antuna Jordana (1834.-1895.), gradonačelnika, veleposjednika, odvjetnika i šahista, saborskoga zastupnika i hrvatskog izaslanika u Pešti, a izradili su ga kipari i klesari iz Graza.
Među mnoštvom spomenika koji se izdižu svojom gracioznošću, koji kao da dovikuju vremenu kako ljudi ovdje ne smiju otići u zaborav, može se naći i spomenik hrvatskoj književnici, planinarki, učiteljici, znamenitoj Karlovčanki Dragojli Jarnević.
Mnogi nemaju naviku turistički obilaziti groblja, no čini se kako se taj trend mijenja. Uz već održane turističke ture po karlovačkom Katoličkom groblju Dubovac, mnogi su se posjetitelji i kulturološki obogatili.
Napisala: Eva Marušić
