Sveti Augustin, čiji smo spomendan proslavili jučer, u nedjelju 28. kolovoza, poznat je svetac zbog svog velikog doprinosa teologiji i duhovnosti. Sveti Augustin poznat je također po tome što je dugo lutao u duhovnosti i što se, nakon duljeg životnog lutanja, obratio relativno kasnije u životu
Naime, svima nam je poznato iskustvo traženja i lutanja. Pitanje obraćenja i traženja Boga i svoga puta u duhovnosti nije nam strano, što iz vlastitog iskustva, što iz tuđeg. No kada se, osobito u suvremenom društvu, spomene pitanje traženja Boga, obično se kao uobičajene javljaju dvije krajnosti. Jedna je da se Boga svim silama pokušava pronaći razumom i svojim vlastitim metodama zaključivanja, kao da se radi o zagonetki koju mi moramo nekako riješiti i oni koji uspiju, kao da su uspjeli zaključivati kvalitetnije od drugih. S druge strane, nalazi se pak nekritičko traženje Boga u mističnom i emocionalnom, tj. dopuštanje da postanemo potpuno pasivne otvorene posude za bilo kakav priljev duhovnog i kvazi-duhovnog te da onda iz tih nasumičnih impulsa zaključujemo o Bogu.
No nijedna od tih metoda nije kršćanska niti nas vodi kršćanskome Bogu. Crkva nam zato svece i njihove misli i iskustva stavlja kao primjere pravih i živih susreta s Bogom, a sveti Augustin jedan je od svetaca koji su svoje unutarnje iskustvo susreta i odnosa s Bogom jasno i bogato opisali.
Foto: Unsplash
Iako je sveti Augustin napisao i duboko teološke i racionalne misli o Bogu i tajnama vjere, osobito o Presvetom Trojstvu, iz njegovih spisa i molitava možemo vidjeti da Bog, kojega je Augustin susreo, nije ponajprije razumska spoznaja. Bog kojega bismo samo razumski susreli i konstatirali njegovu bit i njegove osobine, nije Bog koji bi mogao zadržati našu pažnju na način na koji se sveti Augustin prema njemu izražava. Taj Bog, kojega je sveti Augustin susreo, nije ni slijepa mistična sila koja bi nas povlačila u svoja variranja. Sveti Augustin s Bogom prvenstveno ulazi u duboki osobni odnos. Bog o kojem sveti Augustin priča i Bog kojeg je Augustin susreo nije razumska zagonetka koju je uspio riješiti ni sila koja ga je apsorbirala.
Foto: Unsplash
Augustin Boga susreće najprije kao prijatelja, kao osobu, kao nekoga vrlo bliskog. Bog to i jest, često nam i sam o tome govori, ali nama je lakše imati neke drugačije i distancirane slike o Njemu, čak i ako smo vjernici. Mi smo navikli Boga tražiti izvan sebe i daleko od sebe, kao da trebamo poći na dugo i naporno putovanje da bismo ga našli i kao da Mu se moramo formalno obraćati kada ga nađemo. No iskustva Boga koja su sveci imali mahom nam govore drugačije.
I C.S. Lewis piše kako nam je Bog bliži nego što mislimo, navodeći kako u onom trenu kad se s Bogom susretnemo licem u lice, nećemo naići na stranca s kojim se tek moramo upoznati, već na prijateljsko lice koje smo oduvijek poznavali i prepoznavali u raznim situacijama svoga života, iako možda ne uvijek svjesno.
Foto: Pixabay
Da je to prijateljsko lice bilo moguće prepoznati, susresti i naći još i za ovozemaljskog života, makar i nakon mnogih lutanja, svjedoči nam i sveti Augustin:
'Daj mi sebe, Bože moj, i vrati mi sebe: evo, ja te ljubim, a ako je to premalo, daj mi da te ljubim jače! Ne mogu mjeriti da bih znao koliko mi ljubavi nedostaje do onoga koliko je dosta da bi se moj život uzdigao do tvoga zagrljaja i da se ne bi odvratio od tebe dok se ne sakrije u skrovitosti lica tvoga. Samo to znam da mi je zlo bez tebe, ne samo izvan mene, nego i u meni samome, i da je sve bogatstvo koje nije Bog moj, za mene samo siromaštvo.'
Foto: Pixabay
Susresti i poznavati Boga, poput svetog Augustina, osobno i intimno, izvan naših pretpostavki i ograda, hrabro je i izazovno. Često radije ostajemo u sigurnostima onoga što znamo, što bismo htjeli da bude ili onoga što su nam drugi rekli o Bogu. No sve to neće nam promijeniti život kao što se promijenio život svetog Augustina. Sve to neće nas dovesti do ispunjenja do kojeg je došao sveti Augustin. I sveti Augustin dugo je godina pokušavao naći Boga po svojoj mjeri i ideji u raznim krivovjerjima i filozofijama onoga doba. Sve dok ne sretnemo onakvog Boga kakvoga je konačno susreo sveti Augustin kad je odustao od svojih ideja i dopustio Bogu da mu priđe, da ga promijeni i da mu se objavi u svojoj punini onoga što on zaista jest prema nama, a to je temelj naših postojanja i naših ljubavi, bit ćemo vječito nezadovoljni i zakinuti u svom duhovnom životu i u životu općenito, ma kolikim god se vjernicima ili poznavateljima argumenata o Bogu smatrali.
Molimo zagovor svetog Augustina da zaista susretnemo Boga onakvog kakav jest i da se ne zadržimo na svojim vlastitim slikama i pretpostavkama o Bogu, da se odvažimo s njim stupiti u iskren i otvoren odnos jer samo tako možemo rasti.