Ljeto je godišnje doba u kojemu još više žeđamo i potrebno je piti više nego inače. Ljeti svatko od nas jače osjeti važnost i potrebu vode...
Žeđu nas tijelo opominje da mu je potrebna tekućina. Utaživanje te potrebe povezano je s užitkom. Osjećamo zadovoljstvo kada prestanemo osjećati žeđ.
Nažalost, čak ni tako jednostavna i prirodna stvar kao što je gašenje žeđi nije mogla proći bez izokretanja i zloupotrebe. Namjesto da ljudi svoje tijelo napoje vodom, izmišljaju kojekakve stvari i nude koješta u zamjenu.

Foto: Unsplash
Nude se pića što na prvi pogled utaže žeđ, ali domalo još više razbuktaju potrebu za pićem jer im je prvotna nakana da onaj koji pije osjeti slast u ustima, a ne okrepu u tijelu.
Nude se pića što omamljuju onoga koji ih uzima pa izgubi kontrolu nad svojim mislima, riječima i djelima.
Nude se pića što stvaraju kratkotrajni užitak, a na duge staze ozbiljno škode tijelu pa, namjesto da ga održavaju na životu, polako ga vode u smrt.
I čovjek se pita, promatrajući reklame što nas odasvud zaskaču, zašto se dopušta da se ponavljaju laži i ljude vodi u propast.

Foto: Pixabay
Čovjek je biće koje žeđa. Ne samo da naše tijelo osjeća žeđ za vodom, nego naša duša osjeća neprestano žeđ i potrebu da se ispuni. Dvije najsnažnije žeđi su žeđ za smislom i žeđ za ljubavi.
Svatko od nas je žedan ljubavi. Ljubavi koja će nas napojiti i održavati na životu. Ali, namjesto istinske ljubavi, mentalitet ovoga svijeta želi utažiti našu potrebu kojekakvim surogatima ljubavi.
Mentalitet što promiče užitak bez obveza, zabavu kao normu ponašanja i popularnost pod svaku cijenu, ne ostavlja mjesta ljubavi što treba prostora i vremena da nastaje, raste i razvija se u nešto trajno i sveobuhvatno, nego se forsiraju površne veze, kratkotrajne i sebične.
Zaljubljenost i strast se nameću kao norma ljubavi prešućujući da je istinska ljubav trajno opredjeljenje mnogo razumijevanja, prihvaćanja i žrtvovanja.
Promiče se promiskuitet kao norma ponašanja još od najranije dobi, a djeca se sustavno varaju da su njihovi prohtjevi i njihovo zadovoljstvo osnovni kriterij ponašanja.
I čovjekova žeđ za smislom se danas pokušava zadovoljiti banalnim, prolaznim i besmislenim stvarima. Nameću se šuplje stvari kao najvažnije teme dok se sustavno razara vrijednost čovjeka, obitelj i dostojanstvo.
Površnost nas zapljuskuje i guši sa svih strana. Jeftine smicalice zaklanjaju pogled na ljude koji predano i odgovorno rade. Prizemne i uvredljive asocijacije zaglušuju ozbiljne i argumentirane dijaloge.
-main.jpg)
Foto: Unsplash
Mi kršćani znamo da svoj život temeljimo u onome koji je uzeo dioništva u našoj žeđi, pokazao nam način kako se napojiti smislom i ljubavi i osigurao nam je nepresušni izvor vode što struji u život vječni. Vjerujemo u onoga koji je rekao: Ja sam Alfa i Omega, Početak i Svršetak. Ja ću žednome dati s izvora vode života zabadava.
Piše: Nikola Kuzimičić
