Intervju: Marko Đurakić – Zvukovima orgulja utoplimo jesen

Maestro Marko Đurakić moj je sugovornik u ovom intervjuu. Razgovarali smo o bogatstvu glazbe, orgulja i zanimljivih kombinacija instrumenata i glasova ukomponiranih s orguljama. A gdje i kada možete slušati to bogatstvo i ove jeseni, pročitajte u nastavku…


Foto: TZP Središnja Podravina

Prvim koncertom održanim 12. listopada započeo je treći festival „Novigradske jesenske orguljaške večeri“. Možete li se kratko osvrnuti na sam program, na broj sudionika i na njegovu posjećenost?

Iskreno, moram priznati kako smo već nakon prvog koncerta prvih „Novigradskih jesenskih večeri“ svi ostali ugodno iznenađeni odazivom publike i uopće prihvaćanjem samog festivala. Pozitivne kritike i zainteresiranost slušatelja potaknula nas je da krenemo dalje. Tako smo došli do drugog ciklusa, pa i trećeg. Veselimo se i dvama idućim koncertima koji su zakazani 26. listopada i 9. studenog ove godine.


Foto: TZP Središnja Podravina

Svi su se koncerti održali u župnoj crkvi Rastanka svetih apostola u Novigradu Podravskom. Pripremili ste nam iznenađenje, orgulje su se svirale u kombinaciji s novim instrumentom?

Tako je. Središnje je mjesto Novigrad Podravski u kojemu se u župnoj crkvi nalaze orgulje češke gradionice Gebrüder Rieger, koje su sagrađene davne 1900. godine. Treći ovogodišnji koncert predstavlja iskorak budući da smo do sada, tijekom raznih programa, imali prilike publiku upoznati s time kako orgulje zvuče s pjevačima, zborom, violinom, flautom, trubom i klarinetom. Spoj orgulja i saksofona, što će ga publika moći čuti tijekom trećeg koncerta, pomalo je netipičan i nesvakidašnji, no svakako iznimno zanimljiv.


Foto: TZP Središnja Podravina

Iako rado slušamo tu vrstu glazbe, nismo svi vrsni poznavatelji skladatelja čije se skladbe izvode. Recite nam više o melodijama koje su se izvodile. Kada su nastale?

Nažalost, naš obrazovni sustav koncipiran je tako da nam tijekom samo jednog sata glazbene i likovne kulture tjedno u osnovnoj školi pruža tek najosnovnije informacije. Nama je cilj proširiti vidike te publiku upoznati s glazbom raznih razdoblja i stilova, počevši od renesanse, baroka, klasicizma i romantizma do modernih i živućih autora 21. stoljeća. Točnije, ne želimo da programi budu ograničeni isključivo na „greatest hits“ i „most famous composers“, već želimo da publika upozna i doživi glazbu i skladatelje čija se djela ne izvode tako često. Na festivalu smo izvodili djela 15-ak skladatelja među kojima su: Johann Sebastian Bach, Wolfgang Amadeus Mozart, August Gottfried Ritter, Ivan Bosnar, Marcel Dupre...


Foto: TZP Središnja Podravina

Koje skladatelje osobno preferirate i kakav je Vaš dojam, gdje su oni nalazili inspiraciju?

Nemam posebnih preferencija po pitanju skladatelja. Volim dobru i kvalitetnu glazbu. S obzirom na to da sam orguljaš, uvijek ću malu prednost dati skladateljima orguljašima. Svakako bih istaknuo Johanna Sebastiana Bacha te Francuze Césara Francka i Charlesa Maria Widora. Inspiraciju su nalazili u duhovnosti, u ljudima, u svijetu oko sebe i dr., ali definitivno i u orguljama koje su im pružale tisuće mogućnosti kojima su mogli izraziti svoje ideje i osjećaje.


Foto: TZP Središnja Podravina

Kako se postaje izvođač na orguljama? Koji je put formalnog školovanja? Gdje orguljaši mogu profesionalno graditi karijeru?

Biti orguljaš prije svega jest poziv. Veliki problem u Hrvatskoj jest mali broj kvalitetnih instrumenata, ali i često vrlo ograničen pristup tim instrumentima. Formalno školovanje počinje od srednje škole, a nastavlja se preko raznih institucija koje provode visokoškolsko obrazovanje, bilo u zemlji, bilo u inozemstvu. S obzirom na položaj kulture, ali i umjetnika, u Hrvatskoj je vrlo teško graditi, a pogotovo izgraditi ozbiljniju karijeru. Iako sve manje, što mogu i osobno posvjedočiti, orguljaše se i danas često svrstava isključivo uz Crkvu te se smatra da je riječ o ljudima koji sviraju mise i crkvene pjesme. Doduše, mi svi orguljaši uglavnom i vršimo službu crkvenih glazbenika-orguljaša znamenitijih crkvi na području Republike Hrvatske, a to nam onda i omogućuje pristup instrumentima na kojima muziciramo.


Foto: TZP Središnja Podravina

Vaši su izvođači na festivalu mladi, talentirani ljudi. Školuju se i žive u inozemstvu?

Osobno uvijek polazim od toga da kultura i kulturna događanja ne smiju biti centralizirana ni vezana isključivo za veća mjesta. Kad mladi ljudi odluče odabrati put glazbenika, osim talenta potrebno je mnogo truda, rada i odricanja. Mlade ljude, a Bogu hvala danas je to dostupnije nego prije, put često odvede izvan granica Lijepe naše gdje imaju prilike steći dodatna znanja i vještine te se upoznati sa širim krugom ljudi s kojima mogu muzicirati i izmjenjivati iskustva. Tek kada završite formalno obrazovanje, krećete na trnovit put gradnje karijere i afirmiranja sebe kao umjetnika.

Jeste li sami ikada skladali za orgulje?

Jesam, ponajviše tijekom studentskih dana. Moje su se skladbe izvodile i u sklopu diplomskih ispita, ali i solističkih koncerata.


Foto: TZP Središnja Podravina

Orgulje su zvučno i tehnički povezane s crkvenim prostorom. Opišite nam kako taj božanstveni zvuk putuje prostorom.

Ja bih rekao da je s crkvenim prostorom povezana prije svega naša percepcija orgulja budući da je riječ o glazbalu koje najčešće nalazimo upravo u crkvama. U 19. stoljeću orgulje se polako počinju seliti u koncertne dvorane, a do Drugog svjetskog rata orgulje su se redovito nalazile i koristile u evangeličkim i kalvinskim sakralnim prostorima te sinagogama na području Hrvatske. Orgulje su kompleksan instrument, sastoje se od nekoliko tisuća raznih dijelova, a zvuk u njima nastaje tako što orguljaš pritiskom tipki, bilo rukama, bilo nogama, omogućuje da zrak pod tlakom ulazi u drvene ili metalne svirale raznih menzura i veličina te tako ispunjava prostor. Jedna izreka kaže da kada orguljaš svira, mi čujemo Božju radost, a kada prestane svirati, čujemo Božju milost.


Foto: TZP Središnja Podravina

Festival već polako postaje tradicija, vjerujete li da imate inspiracije i za iduće godine?

Svima nam je iznimno drago što festival postaje tradicija, iz godine u godinu sve više posjećen i sve bolje prihvaćen od strane publike te nezaobilazna točka u kulturnoj ponudi kako Podravine, tako i naše Koprivničko-križevačke županije. Spomenut ću i to da je posljedica, odnosno rezultat uspješnosti festivala pokretanje projekta „Sakralno-kulturna ruta“. Riječ je o jednodnevnim izletima s ciljem upoznavanja i promocije sakralne kulture i orgulja Podravine. Na svemu tome i na nesebičnom trudu i zalaganju treba zahvaliti prije svega g. Nikoli Ciku, direktoru Turističke zajednice područja „Središnja Podravina“, načelniku g. Zdravku Brljeku, novigradskom župniku vlč. g. Ljubanu Škrabi te g. Željku Šeničaru, našem dobrom duhu festivala, kako ga od milja zovemo. Svi zajedno pokazali smo ozbiljnost, a naš su trud i zalaganje prepoznati. Zadovoljna lica publike, ali i umjetnika, nakon koncerta te broj mladih na koncertima neiscrpan su izvor inspiracije kako za buduće koncerte, tako i za ostale projekte.

Zahvaljujem na odgovorima i vidimo se u Novigradu Podravskom!

Povezani članci
Ethereal: Poduzeće koje mijenja tekstilnu industriju

Ethereal: Poduzeće koje mijenja tekstilnu industriju

Damir Banić i Udruga „Gaius Laberius“ – čuvari baštine

Damir Banić i Udruga „Gaius Laberius“ – čuvari baštine