Dan očeva u različitim zemljama obilježava se na različite datume, a u Hrvatskoj se to čini 19. ožujka na svetkovinu svetoga Josipa, najizvrsnijeg uzora očinstva, kojemu mu je bila povjerena briga za Svetu obitelj
Čini se da kao nikad prije u povijesti očinstvo nije bilo toliko zahtjevno. Izazovi s kojima se suvremeni očevi suočavaju sve su brojniji i teži, no jedan od najvećih je osigurati dovoljno kvalitetno provedenog vremena s djecom. Od presudne je važnosti da očevi shvate i prihvate kako je, uz predanu očinsku ljubav, upravo njihovo vrijeme ono najvrjednije što mogu darovati svojoj djeci. Vjerojatno se ni jedan otac ne bi želio naći u situaciji da mu dijete, kao u onoj priči, nakon što provjeri koliko košta jedan sat njegova rada na poslu od svoje ušteđevine želi dati taj iznos, kako bi dobio jedan sat tatinog vremena. Prema autoru Gary Chapmanu kvalitetno provedeno vrijeme jedan je od pet jezika ljubavi djece i ljudi općenito.
Pixabay
Mnogi će očevi ovdje posegnuti za popularnom izlikom „nemam vremena“, ali to je u većini slučajeva samo opravdavanje. Dovoljno je pokušati napisati listu životnih prioriteta na kojoj će kod većine očeva obitelj, supruga i djeca biti na prvim mjestima, a zatim tjedan dana bilježiti na što tijekom dana ulaže ili pak troši svoje dragocjeno vrijeme. Naknadna raščlamba liste prioriteta i postotka ukupnog vremena provedenog u pojedinoj aktivnosti za mnoge će očeve biti otrežnjujuća i predstavljati temelj da se preispitaju i odluče na promjenu. Ako će zaista biti iskren prema sebi, otac će brzo spoznati da za ono što mu je važno i do čega mu je uistinu stalo, a brak, obitelj i djeca tu bi trebali imati povlaštenu poziciju, uvijek mora naći vremena.
Pixabay
Ipak, činjenica je da zahtjevi radnog mjesta, prekovremeni rad i izbivanje iz obitelji, zbog osiguravanja nekad i minimalnih životnih uvjeta, značajno utječu na vrijeme koje očevima preostaje za provesti s djecom. U tome slučaju još više treba paziti da raznorazni ekrani koji često postaju nevidljivi „kradljivci vremena“, ne oduzmu i ono malo trenutaka što ih očevi imaju na raspolaganju. Uz to, darovano vrijeme podrazumijeva nepodijeljenu pozornost kako bi dijete osjetilo da je u tim trenucima ono ocu najvažnije. Otac tada treba angažirati sva svoja osjetila, a napose osjetilo sluha, kako bi čuo što je djetetu na srcu, što ga raduje, a što tišti. Još važnije potrebno je naučiti slušati srcem kako bi „čuo“ i ono neizgovoreno te pokazao primjerenu empatiju. Osobito su blagotvorni učinci kada se to događa 'jedan na jedan'. Zato se očevi brojnije djece suočavaju s dodatnim izazovom pravedne raspodjele vremena i provođenja istoga na način kako bi se pojedino dijete osjećalo voljenim.
Pixabay
Naposljetku, treba posvijestiti da vrijeme neumitno teče i nemoguće ga je vratiti, a propušteno vrijeme ne da se nadoknaditi. Biti nazočan kod djetetovog prvog osmijeha, prve riječi. prvog koraka, prvog dana škole, prvog javnog nastupa i mnogih drugih za dijete značajnih trenutaka, dragocjena su sjećanja koje otac u svome srcu prebire čitav život. S druge strane, ne nazočiti tim događajima ostavlja prazninu, a pred kraj života kod većine očeva i iskreni žal za propuštenim. Stoga ne ostavljajmo za sutra, ono što možemo učiniti već danas na Dan očeva. Ne libeći se utjecati moćnom zagovoru svetog Josipa, donesimo čvrstu odluku da ćemo svojoj djeci od sada sve češće i sve više darivati dragocjeni dar svoga vremena. To će ulaganje nesumnjivo uroditi brojnim plodovima koji će hraniti očinska srca potičući ih na sve savršeniju očinsku ljubav.
Piše: Petar-Krešimir Hodžić, dr. med., suprug i otac četvero djece