Govor općine Draganić nedavno je upisan u Registar nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske
"Radi se o izuzetno zanimljivom kajkavskom govoru koji se nalazi gotovo na samom rubu kajkavskog narječja, te je zbog svog položaja i osobina izrazito zanimljiv stručnjacima, a koji još gotovo uopće nije bio istražen."- stoji između ostaloga u obrazloženju rješenja.
Izvor: Ministarstvo kulture i medija RH
Proces upisa u Registar trajao je tri godine, a predložio ga je KUD "Sv. Juraj" Draganić. Donošenju odluke o upisu u Registar pridonijeli su primjeri aktivnosti koje provodi KUD "Sv. Juraj" Draganić, a to su dramske predstave, konferanse, dječje koreografije, projekti Tima mladih iz KUD-a, tiskani zapisi, priprema izdanja draganićkog rječnika i ostalo gdje koriste draganićki govor. Uz KUD-ovce, nositelj kulturnog dobra je i Općina Draganić. Njihove obveze sada su provođenje mjera zaštite za očuvanje draganićkog govora.
Izvor: KUD Sv Juraj, Draganić
Općina Draganić poznata je kao “Plemenita općina Draganić”. Naime, prvi pisani zapis o Draganiću je onaj iz 1249. g. kada je za vrijeme Kralja Bele IV. Ban “cijele Slavonije” Stjepan Gutheld uređivao plemićke posjede u srednjovjekovnoj Županiji Podgorskoj. Pretpostavlja se da su tada utvrđene granice “Plemenite općine Draganić”. Područje općine se posebno razvilo u prvoj polovici 20. stoljeća. Godine 1957. općina je ukinuta, no ponovno je ustrojena 1992. godine.
Mjesto Draganić oduvijek je činilo zajedništvo 17 sela: Draganići, Barkovići, Jazvaci, Vrbanci, Budrovci; Bencetići, Goljak, Mrzljaki, Vrh, Križančići, Lazina, Franjetići, Lug i Darići koji su i sada dio općine, te Čeglji, Guci i Vukšin Šipak, koji su izvan ustroja općine Draganić, ali pripadaju Župi draganićkoj.
Izvor: KUD Sv Juraj, Draganić
KUD "Sv. Juraj Draganić" najviše pridonosi promociji ovog kraja. Djeluje više od 85 godina, a danas broji 120 aktivnih članova. "Društvo čuva od zaborava izvorne običaje, ples i pjesmu draganićkog seljaka te istražuje, prikuplja i obnavlja veliko i specifično bogatstvo draganićke narodne nošnje koja se u potpunosti razlikuje od nošnji okolnih područja zahvaljujući Plemenitoj općini Draganić koja je povijesno funkcionirala kao zasebna cjelina temeljena na pravima povelje Bele IV iz 14. st."- stoji u opisu njihove djelatnosti.
Pretraga