U sklopu projekta EKO Malostonski zaljev tijekom nadolazećeg vikenda održava se druga po redu dvodnevna ekološka akcija čišćenja podmorja posebnog rezervata u moru i područja ekološke mreže Natura 2000 Malostonski zaljev u organizaciji Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko – neretvanske županije uz podršku Agencije Plava promocija
Tijekom subote, 13. kolovoza 2022. godine, akcija čišćenja podmorja održavat će se u mjestu Luka od 10 do 12 sati, dok će se akcija čišćenja podmorja Malostonskog zaljeva nastaviti i u nedjelju 14. kolovoza 2022. godine u uvali Bistrina od 10 do 12 sati. Cilj je ovih akcija zaštita, očuvanje, korištenje i održavanje zaštićenih područja i područja ekološke mreže Natura 2000 u području Dubrovačko – neretvanske županije te podizanje razine svijesti o važnosti očuvanja morskog ekosustava i pripadajuće bioraznolikosti.
Foto: Plava promocija
Inače, Malostonski zaljev (još i Kanal Maloga Stona) nalazi se na završetku Neretvanskog kanala u koji utječe rijeka Neretva. Obuhvaća predio od Zaton Dola i Malog Stona na jugoistoku do ušća Neretve na sjeverozapadu. Dužina zaljeva je 28 km, a na najširem dijelu širina je 6.1 km. Zbog velike razvedenosti vanjskog i unutrašnjeg dijela zaljeva ukupna dužina obalne linije iznosi oko 100 km. Ekološke prilike u zaljevu najviše ovise o utjecajima s kopna, a manjim dijelom s otvorenog mora. Vanjski i srednji dio zaljeva povremeno je pod jačim, a njegov unutarnji dio pod slabijim utjecajem slatke vode rijeke Neretve, osobito za vrijeme većeg vodostaja rijeke i jačih zapadnih vjetrova.
U području Malostonskog zaljeva tijekom 20. stoljeća razvijalo se ribarstvo i školjkarstvo, posebice uzgoj europske plosnate kamenice (Ostreaedulis). Vrijednosti koje čine Malostonski zaljev iznimno povoljnim za uzgoj školjkaša su: čistoća mora, temperatura mora, dotok slatke vode (rijeka Neretva), dubina mora i drugi čimbenici koji ovaj prostor u moru čine povoljnim za rast i razvoj školjkaša. Godine 1983. ovo je područje zaštićeno kao posebni rezervat u moru.
Foto: Plava promocija
Značajni pritisci na bioraznolikost posebnog rezervata u moru Malostonski zaljev i na područje ekološke mreže Natura 2000 Malostonski zaljev razvidni su utjecajem otpada na, u tom području prisutne, strogo zaštićene vrste, na uzgoj školjkaša, a posljedično i na čovjeka. Otpad Malostonskog zaljeva dolazi rijekom Neretvom iz susjedne BiH, no značajnije količine otpada podrijetlom su iz poljoprivredne proizvodnje u dolini Neretve. Osim toga, značajna količina otpada, pri čemu dominira plastika, odbačena je u more uslijed proizvodnje školjkaša (dagnje i kamenice) u Malostonskom zaljevu. Najveći udio otpada u Malostonskom zaljevu čini plastični otpad (pergolari, plastične plutače i odbačeni ribolovni alati tipa mreže, vrše i sl.).
Foto: Plava promocija
U ekološkoj akciji čišćenja podmorja tijekom idućeg vikenda sudjelovat će pripadnici ronilačke skupine Državne intervencijske postrojbe civilne zaštite Republike Hrvatske, članovi Ronilačkog kluba Dubrovnik i ronilačkog kluba HRVI Nemo-Adriatic. Uz ronioce i volontere, u akcijama čišćenja podmorja sudjelovat će i lokalne udruge, volonteri s barkama te lokalno stanovništvo i školjkari. Podršku u provedbi akcije pružili su Nemo-Adria, HONDA MARINE (Fred Bobek d.o.o.), uz medijske pokrovitelje akcije Morski.hr, SCUBAlife.hr i Gorgonija.com. Rezervacije za sudjelovanje u ekološkoj akciji čišćenja podmorja su moguće putem linka: https://plava-promocija.com/kontakt/
Foto: Plava promocija
Projekt Eko Malostonski zaljev ima specifični cilj povećanja zaštite i očuvanja Malostonskog zaljeva te povećanje važnosti o održivom korištenju vrijednosti zaljeva u svrhu marikulture, a ostvaruje se kroz aktivnosti kao što su provođenje akcija čišćenja podmorja, nabava spremnika za otpad, informiranje javnosti o važnosti očuvanja Malostonskog zaljeva te širenjem poruka o važnosti očuvanja Malostonskog zaljeva. Financiran je sredstvima u sklopu Mjere 1.1. „Jačanje zaštite prirodnih resursa kao preduvjeta održivog razvoja ribarstvenog područja“ FLAG-a Južni Jadran, a partneri na projektu su Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije, Komunalno društvo Ston d.o.o. i Udruga Stonski školjkari.