Mnoga mjesta i krajeve naše Domovine često znamo povezati s osobama koje su svojim rođenjem ili pak zauzetim djelovanjem u toj sredini dali svoj osobit doprinos. Rijetki su koji za života dožive takvo priznanje što je slučaj i s Ivan Ćosićem – Bukvinim iz Vrbanje u Vukovarsko-srijemskoj županiji koji je čitav život posvetio istraživanju i promicanju Cvelferije – jedinstvenoga duhovno-kulturnog prostora koji obuhvaća devet sela županjske Posavine…
Foto: Privatni album
Posjetiti Spačvansku šumu, Cvelferiju i selo Vrbanju, a ne upoznati čuvara baštine toga kraja, Ivana Ćosića – Bukvina, bio bi veliki propust za namjernika u ovaj dio naše Domovine. Malo tko će ne staviti znak jednakosti između tih stvarnosti što puno govori o osobi s kojom smo zapodjenuli razgovor i otkrili zanimljivosti iz biografije toga veselog Šokca koji je između ostaloga i autor gotovo 40 knjiga.
Tko je Ivan Ćosić – Bukvin i je li nužno da osoba koja iza sebe ima impresivan rad u kulturi mora biti i visokoobrazovana?
Rođen sam u Vrbanji 29. listopada 1954. godine od oca Antuna (1928. - 1999.) i majke Katice, rođene Bradić (1926. - 2005.) u srednjestojećoj seljačkoj obitelji. Roditelji potječu iz negdašnjih bogatih i naprednih vrbanjskih zadruga Ćosić – Jerkovi i Nikoljačić – Bukvini, koje su u prošlosti dale poznate i priznate intelektualce na samoj razini srednjoeuropskog življenja. Osnovnu školu završio sam u rodnom mjestu, dok sam srednju Šumarsku školu u Karlovcu napustio nakon drugog razreda. Bavim se poljoprivredom na svojih šest hektara posjeda i sve do nedavno, zajedno sa „šogorom“, uzgojem svinja, tj. žirovanjem u vrbanjskim šumama što je naprasno prekinula vlast 2008. godine. Inače sam veseljak i veoma druželjubiv te na poseban način proživljavam duh prošlih i prohujalih seoskih vremena.
Foto: Privatni album
Poznato je da niste opterećeni materijalnim stvarima te da prosudbu o svom radu u vidu promocije hrvatske i šokačke baštine ostavljate drugima. Recite nam ipak kada je i kako započeo i tekao vaš kulturni i društveni rad?
Od 1971. do 1974. godine sudjelujem u pripremi Hrvatskoga proljeća i buđenju nacionalne svijesti u selu i okolici. Od godine 1975. do danas, aktivni sam djelatnik u kulturi i politici te ostalim društvenim događanjima u selu i šire (Cvelferija, Međbosuće, Srijem, Slavonija, Hrvatska i Podunavlje). Jedan sam od pokretača i obnovitelja rada mjesnog Kulturno-umjetničkog društva „Posavac” (obnovljen 1977.) zbog čega sam tijekom tridesetogodišnjeg rada u društvu primio i povelju Vukovarsko-Srijemske županije. S nekolicinom prijatelja pokrenuo sam i uređivao mjesni list „Tena“, sudjelovao u obnavljanju rada Matice hrvatske u Županji (1990.) te s prijateljima 1990. godine osnovao ogranak u Vrbanji. Svojevremeno sam bio član i pokretač Vrbanjskog kulturnog kruga (djelovao za vrijeme rata 1991. – 1995.), potom Društva za očuvanje kulturne baštine sela imenom „Possesio Werbania“ 2004. godine te sam među začetnicima i osnivačima društva „Udruga povjesničara i baštinika zavičajne starine Slavonije, Srijema i Baranje“, osnovane 2003. godine, gdje sam bio dopredsjednik. S nekolicinom Cvelfera osnivač sam Udruge za kulturu „Duhovno hrašće – naša Gospa Šumanovačka“ te zajedno s inženjerima Šumarije Vrbanja i izdavačkom kućom „Privlačica“ pokretač Likovne kolonije „Rabra“ (obje udruge osnovane 1992. godine). Donedavno sam bio član Hrvatskog sokola u Vinkovcima, Kluba kolekcionara u Županji, Društva za proučavanje podrijetla Hrvata u Zagrebu i mnogih drugih udruga.
Foto: Privatni album
Jedno vrijeme bavili ste se i politikom. Kako biste se u tom smislu opisali?
Jedan sam od pokretača višestranačja i demokratskih sloboda na području bivše Općine Županja kada od kraja 1989. godine obnavljam rad HSS-a u Cvelferiji. Od samoga sam početka i sudionik Domovinskog rata kao dragovoljac. Razvojačen sam u činu zastavnika te umirovljen kao poručnik. Rekao bih da po svojim stavovima slovim kao regionalist, Šokac graničar i Srijemac, domobranskog usmjerenja, poštujući općehrvatske i srednjoeuropske tradicionalne vrijednosti življenja.
Stečena znanja često dijelite s drugima. Gdje ste se pojavljivali proteklih godina i što posebno izdvajate?
Suradnik sam nekoliko sadašnjih i bivših listova i časopisa u Slavoniji, od Županjskog vjesnika, Županjskog zbornika, izdavačke kuće Privlačica i većine njezinih izdanja, časopisa Hrašće, revije Đakovački vezovi, Vinkovačkog lista, Vukovarskog zbornika itd. Surađivao sam s nekoliko radijskih postaja od Županje, Vinkovaca, Osijeka do Zagreba te Hrvatskom radiotelevizijom i Vinkovačkom televizijom, a koje su snimile 12 dokumentarnih emisija o mojem radu, Vrbanji i Cvelferiji. Sudionik sam dvadeset i osam znanstvenih skupova „Nijemci i Austrijanci u hrvatskom kulturnom krugu“, (Osijek-Zagreb) suradnik Hrvatskog instituta za povijest s čijim djelatnicima usko surađujem te Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu. Kao pučki pisac i povjesničar amater sudjelovao sam na nizu kulturno–povijesnih skupova o Slavoniji i Srijemu i poznatim povijesnim ličnostima iz hrvatskog vojnog i političkog kruga, potom sam redovni sudionik Međunarodnog okruglog stola „Urbani Šokci“ u Osijeku i Somboru, manifestacije „Odavno smo Graničari stari“ u Štitaru te pjesničkim smotrama u Županji, Đeletovcima, Lovasu, Andrijaševcima itd. Sudionik sam nekoliko znanstveno-stručnih i povijesno-etnoloških skupova u Zagrebu gdje sam promicao ikavski govor koji mi je i u svakodnevnoj upotrebi.
Foto: Privatni album
Bili ste i autorom mnogih izložbi. Što biste posebno izdvojili?
Tijekom proteklih nekoliko godina postavio sam nekoliko značajnih izložbi iz povijesti Cvelferije, Srijema i Slavonije te Hrvatske: “Krila Vrbanje“ (o zrakoplovcima iz mjesta Vrbanje i zrakoplovstvu Hrvatske od 1925. do 1945.), “Cvelferija u Drugom svjetskom ratu (1941. – 1945.)“, „HSS u Cvelferiji“ (povodom devedeset godina postojanja), izložba o banu Josipu Jelačiću (povodom 200. godišnjice rođenja), izložba „Vrbanja na fotografiji 1885. - 1945.“ povodom održavanja 14. Raspjevane Cvelferije održane u Vrbanji, izložbe „Čuvali smo granicu na Savi“ u Drenovcima i Županji (povodom uspostave 12. Drenovačke satnije) i pored toga još deset izložbi s raznim temama postavljenim u selu i na prostoru Vukovarsko-srijemske županije. Unatrag nekoliko godina aktivno sudjelujem u radu oko izložbi za „Noć muzeja“ u Drenovcima. Godine 2006., zajedno s djelatnicima Posudionice nošnji iz Zagreba i ravnateljem Josipom Forjanom te etnologinjom Katarinom Bušić iz Hrvatskog etnografskog muzeja, sudjelovao sam kao stručni savjetnik u projektu i izložbi o etno–baštini sela Vrbanje, povodom čega je tiskana i popratna knjiga-katalog te postavljena dvotjedna izložba u Vukovaru.
Foto: Privatni album
O vašim arheološkim spoznajama govori se i u dalekom Southamptonu u Engleskoj, a mnoge vaše knjige i radovi citiraju se na visokoobrazovnim ustanovama diljem Hrvatske. Što nam možete o tome reći?
Tijekom proteklih godina kao amater i poznavalac spačvansko-bosutskog međuriječja aktivan sam i na polju arheologije, a otkrio sam nekoliko prapovijesnih lokaliteta na prostoru Cvelferije. Tako je uz suradnju Zavičajnog muzeja „Stjepan Gruber“ iz Županje te Sveučilišta iz Southamptona (Engleska) ostvaren projekt ZSAP, koji je usmjeren istraživanju prapovijesti na prostoru vrbanjsko-strošinačko-soljanskih šuma u čemu djelujem kao terenski savjetnik. Projekt je danas prerastao u udrugu UAISK te postao poznat i priznat na širim prostorima. Iz tiska mi je od 1994. do 2023. godine izašlo 36 knjiga (od toga tri koautorske te nekoliko monografskih djela), a tri su u pripremi. Od 1983. do sada u raznim sam tiskovinama objavio više od 170 tekstova s temama iz povijesti, etnologije, književnosti itd., a povremeno pišem pjesme s temama iz Šokadije te priče na domaćoj ikavici i govoru sela Vrbanje.
Za nadasve bogat rad dobitnik ste brojnih priznanja. Čime se možete pohvaliti?
Dobitnik sam Nagrade Općine Vrbanja za postignute osobite uspjehe u razvoju i unapređivanju kulture, godine 2017., potom diplome Vukovarsko-srijemske županije za doprinos i postignuća u području povijesti i kulture, 2018. godine. Jedan sam od rijetkih dobitnika zlatnog jubilarnog priznanja simpozija „Nijemci i Austrijanci u hrvatskom kulturnom krugu“ u prigodi održavanja XXX. simpozija. Godine 2022., a zajedno s članovima Udruge za arheološka istraživanja spačvanskog krajolika/UAISK dobitnik sam plakete Općine Vrbanja za uspjehe postignute u razvoju društvenih odnosa, znanosti i kulture.