Nina Jecić vlasnica je zagrebačkog obrta Licitar u kojem posljednjih dvadeset godina nastaju hrvatski suveniri - licitari koje posebno vole turisti iz Azije. Prije pojave pandemije narudžbe za suvenire samo su se redale, ponekad je čak bilo nemoguće sve odraditi, kaže nam gospođa Jecić, a sada jedva da se održava obrt. U nadi da će pandemija što prije završiti, na dobrobit svih obrta, donosimo razgovor s uspješnom hrvatskom licitarkom
www.licitar.hr
Što Vas je potaknulo da se bavite izradom licitara?
Sve je krenulo iz ljubavi. Po struci sam arheolog, za što baš i nema posla u Hrvatskoj, pa sam radila u Ministarstvu znanosti šesti godina na ugovor o djelu, što nije bilo najbolje rješenje za mene, te sam počela razmišljati čime bih se mogla baviti samostalno. Zaključila sam da mi se sviđa proizvodnja suvenira, posebno licitara, koji me nekako vraćaju u djetinjstvo kada smo licitarima kitili bor.
Od samog početka, naše tržište nikad nisu bila proštenja, već smo imali namjeru prodavati licitare turistima, strancima. Također nudimo i radionice izrade licitara. Najprije smo imali radionice za domaće ljude, a sada su uglavnom namijenjene strancima, turistima. No, sada ih ionako ne održavamo s obzirom na cijelu situaciju s pandemijom.
www.licitar.hr
Koliko ste licitara proizvodili dnevno prije pandemije i koliko vas je zaposleno u proizvodnji?
Oko 300 do 400 komada onih malih licitarskih srca. To je proces koji traje. Ne može se to u jednom danu sve napraviti. Potrebno je desetak dana da bi se izradilo jedno licitarsko srce. Sve radimo ručno, od modlanja tijesta, pečenja, sušenja, bojanja... Sada nas dvoje radi, no nadamo se da će nam se vratiti još dvoje radnika kada se situacija s pandemijom promijeni. Izrađujemo ih po narudžbi za različite prigode, no najviše se prodaju kao hrvatski suvenir.
Kako to da su vam Azijati najveći kupci?
U početku su naše proizvode najviše kupovali turisti iz Japana, zatim turisti iz Južne Koreje i Kine. Godine 2013. smo bili u Japanu povodom dvadesetogodišnjice uspostave Hrvatsko- Japanskih diplomatskih odnosa gdje smo predstavili svoj rad. Naime, cijela Azija cijeni ručni rad. Također, obožavaju crvenu boju. Sve te radionice bile su vrlo uspješne. Mi smo donijeli naše materijale i pokazali cjelovit proces izrade licitara, u čemu su sudjelovali svi prisutni. Polaznici radionica su svoje uratke ponijeli sa sobom kući. Japanci su to zaista predano radili i ostali mi u lijepom sjećanju.
Osim stranaca, naše proizvode kupuju i Hrvati i to najčešće za vjenčanja, krizme, krštenja i ostale prigode, kao poslovni pokloni, zahvalnice i slično. Često se naručuju personalizirani licitari s različitim natpisima.
www.licitar.hr
Povijest licitara seže u srednji vijek kada su se diljem europskih samostana spremali kolači uz pomoć bogato ukrašenih drvenih kalupa. Kako se ovaj način pripreme kolača širio svijetom tako je u svakoj zemlji dobio svoju posebnost. Koja je specifičnost hrvatskog licitara?
Hrvatski licitar čini žarko crvena boja podloge, tu je jedan tipičan način oslikavanja, važan je bijeli odnosno žuti obrub, cvjetić, travica i ogledalce. Meni je najljepše oslikani češki pernik koji se još uvijek zadržao kao prehrambeni proizvod, kao i njemački licitar koji je smeđe boje sa specifičnim plavim obrubom. Čak se u Hrvatskoj razlikuju licitari iz različitih regija. Drugačiji je licitar iz Slavonije od licitara iz Zagreba.
Na vašoj web stranici može se pronaći i recept za izradu licitara. S obzirom da postupak izgleda poput izrade kolača, može li se licitar jesti?
Iako se licitari izrađuju od jestivih sastojaka, oni danas više nisu prehrambeni proizvod, nego prvenstveno suvenir. Naime, licitar sadrži i nejestive sastojke kao što su ogledalce i uzica na kojoj visi. To je suvenir koji nije namijenjen za jelo, što je navedeno i na našoj ambalaži.
www.licitar.hr
Jeste li ikad proizvodili prehrambene proizvode koje često vežemo za licitare- medenjake i slično?
Nismo. Medičarski obrt se dijeli na prehrambene i neprehrambene proizvode. Mi izrađujemo samo neprehrambene proizvode - licitare. Od neprehrambenih proizvoda tu su još svijeće i zavjetni voštani darovi koji se danas više i ne proizvode. Prehrambeni medičarski proizvodi su medenjaci, te pića gvirc i medica.
*Umijeće izrade licitara je uvršteno na UNESCO-vu Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine svijeta 2010. godine. Inače, običaj darivanja licitarskog srca, kojim mladić djevojci iskazuje svoju privrženost i ljubav, duboko je ukorijenjen u hrvatskoj tradicijskoj kulturi. Naročita prigoda za takav znak pažnje najveći je blagdan zaljubljenih, Valentinovo. Taj je običaj ovjekovječen i u glasovitom baletu Krešimira Baranovića „Licitarsko srce“ izvođenom na pozornicama diljem svijeta. (izvor: licitar.hr)