‘Grad koji teče’ obilježio je 40-te po redu karnevalske svečanosti, koje su kulminirale jučerašnjom velikom, šarenom, glasnom i otkačenom povorkom maškara podsjećajući na Rio i Veneciju
Foto: Kristina Jozić
Riječki karneval nedvojbeno je najveća karnevalska manifestacija u Hrvatskoj, a sudeći po posjećenosti sudionika i gledatelja iz drugih zemalja, i šire. Manifestacija se organizirano održava od 1982. iako pokladni običaji na Kvarneru, kao i u ostatku Hrvatske sežu puno ranije u povijest. Bilo kako bilo dani su to zabave, pjesme, plesa i opuštanja koji prethode korizmi – vremenu posta, odricanja i razmišljanja o osobnom ne-fizičkom rastu i razvoju.
Foto: Kristina Jozić
Običaj maskiranja kroz povijest poprimao je različite pozitivne, ali i negativne konotacije, a danas je raširen među mnogim narodima na svim stranama svijeta, te je tako postao dio tradicije. U današnje vrijeme pokladni običaji imaju za cilj unijeti radost u „već dosadilo“ zimsko sivilo, kroz šarenilo boja, zvukove i plesne pokrete. Isto tako, vrijeme je to opuštanja i otpuštanja stresa zbog užurbanosti i ozbiljnosti života modernog čovjeka.
Foto: Kristina Jozić
Vrhunac karnevala u Rijeci je glavna maskirana povorka koja prolazi centrom grada u zadnju nedjelju prije Pepelnice. Tako je jučer Rijekom defiliralo oko 9000 maškara u više od 90 različitih maškaranih skupina. Na manifestaciji Riječkog karnevala sudjeluju kostimirane grupe iz raznih krajeva Hrvatske i drugih europskih zemalja.
Foto: Kristina Jozić
Motivi u koje se oblače i koje predstavljaju sudionici kreću se od modernih, poput klauna i pipi dugih čarapa, do tradicionalnih poput zvončara. Ima tu naravno i dama u krinolinama i gospode u frakovima i cilindrima koji izgledaju kao da su doplovili preko mora s Venecijanskog karnevala, kao i veselih plesačica u uskim kostimima s velikim perjanicama koje podsjećaju na svjetsku manifestaciju iz Rio da Janeira.
Foto: Kristina Jozić
Posebnost Riječkog karnevala su spomenuti zvončari, koji se najviše pojavljuju na području Kastavštine, no ovaj običaj specifičan je za čitavo hrvatsko Primorje. Ne zna se točno vrijeme početka oblačenja u ove interesantne kostime, no on sigurno seže daleko u prošlost. Naime, nekada davno u ovim su krajevima obitavali pretežno pastiri čuvajući stada. Kako bi sebe i blago (posebno u noćnim satima) zaštitili od napada, počeli su navlačiti na sebe ovčje runo i rogove, te vješati oko struka kravlja zvona kojima su pravili buku i tjerali vukove i ostale zvijeri. Najpoznatiji su tzv. Halubajski zvončari koji potječu iz istočnog dijela Kastavštine, Halubja, a obučeni su u mornarske majice, bijele hlače i na ramenima nose glave rogatih životinja
Foto: Kristina Jozić
Jučerašnja međunarodna karnevalska povorka kruna je karnevalskih svečanosti koje su započele još 20. siječnja izborom ovogodišnje kraljice karnevala kojoj su simbolično predani ključevi grada. Osim različitih povorki, fešta, koncerata, izložbi i igara koje su sastavni dio manifestacije Karnevala u Rijeci, najslađa je zasigurno bila Dječja karnevalska povorka održana 04. veljače, kada su riječkim Korzom prošetali razni likovi iz bajki, crtića, mašte i snova.
Foto: Kristina Jozić
Uspješnim dugogodišnjim održavanjem karnevala u organizaciji Turističke zajednice Grada Rijeke, te trudom da ova manifestacija iz godine u godinu raste u kreativnosti i sadržajno, ‘Grad koji teče’ profilirao se među najznačajnije europske karnevalske destinacije. Također, Rijeka je član Europske udruge karnevalskih gradova. Ukoliko ste ove godine propustili posjetiti ovaj maštoviti i duhoviti event, zabilježite ga u planer za dogodine.