Karlovac je grad smješten u Središnjoj Hrvatskoj, nalazi se 56 km jugozapadno od Zagreba, te uz svoje bistre rijeke i mnoge zelene površine nosi epitet 'grad parkova'…
Grad Karlovac na jednom mjestu krije vrlo bogatu kombinaciju prirodnih, kulturnih, tradicionalnih i sakralnih ljepota. Posebnost Karlovcu daju četiri ljepotice: Kupa, Korana, Dobra i Mrežnica te je poznat kao grad na četiri rijeke. Rijedak je takav grad na svijetu kojemu je majka priroda dala toliko voda tekućica. Krenimo od Kupe, treće rijeke s najduljim vodotokom u Hrvatskoj, nakon Drave i Save. Kupa je duga 294 kilometra, izvire u Gorskom kotaru u Nacionalnom parku Risnjak, a ulijeva se u rijeku Savu u blizini Siska. Trećina njezinog vodotoka pritom čini prirodnu granicu sa Slovenijom gdje ovu rijeku zovu – Kolpa. Rijeka Kupa pogodna je za razne aktivnosti kao što su vožnja kanuom i kajakom, ali i športski ribolov s obzirom da je vrlo bogata ribom. U ljetnim mjesecima „u Kupi se kupa“ pa su ovdje uređena mnoga kupališta za odmor i osvježenje u prirodi.
Foto: Visit Karlovac
Karlovac je relativno „mladi“ grad koji sa svojim zaseocima broji oko 60 tisuća stanovnika. Također, jedan je od rijetkih gradova koji zna točan datum svog nastanka, 13. srpnja 1579. godine, kad je plemstvo njemačkih i austrijskih zemalja odlučilo da se u Hrvatskoj treba izgraditi nova utvrda za obranu protiv turskih osvajanja. Od tada nastaje zvjezdolika Karlovačka tvrđa, a grad se lagano počinje razvijati. Stoga Karlovčani svake godine 13. srpnja slave svoj dan.
Foto: Visit Karlovac
Ovaj grad poznat je i kao povijesni lađarski, čemu svjedoče kuće uz Kupu koje još uvijek imaju prilaze do pristaništa. Drveni čamci tako su često viđeno prijevozno sredstvo, a veslanje se uči od najmanjih nogu. Tijekom povijesti u Karlovcu je brodogradnja bila uobičajena djelatnost, te su se izrađivale tradicijske 'kupske lađe'. Jedna od njih opstala je i danas i pravi je turistički izazov. Naime, žitna lađa 'Zora' autentični je drveni brod kakav je u davnom 18. st. plovio rijekom Kupom. Plovidba ovim brodom dočarat će vam prošla vremena kada se žito prevozilo u lađama rijekama Kupom i Savom. Na taj se način Karlovac povezivao s ostatkom Hrvatske te dalekim Temišvarom i Dunavom. Pristanište broda 'Zora' nalazi se u mjestu Brođani koji je 15-tak kilometara udaljeno od centra grada. Tijekom 90 minuta plovidbe lađari će upoznat posjetitelje s pričom o lađi, povijesti Pokuplja, potopljenim lađama, pričama o karlovačkim sirenama, te bogatstvom biljnog i životinjskog svijeta. Na putovanju Kupom izletnika prati niz ptica poput divljih patki, kormorana, a ponekad se sretne i pokoja vidra ili dabar. Tijekom plovidbe mogu se vidjeti ostaci starog željezničkog mosta srušenog u Domovinskom ratu, kao i Pavlinski samostan i Crkva Majke Božje Snježne na Kamenskom.
Foto: Visit Karlovac
Upravo je ovo jedna od ljepota duhovnog sadržaja, župa Blažene Djevice Marije Snježne na Kamenskom. Nalazi se nedaleko od centra Karlovca a utemeljena je 1789. kao nastavak župe sv. Jakova. Pavlinski samostan na Kamenskom osnovala je grofica Katarina Frankopan 1404. godine. Onda su Pavlini oko 1570. zbog turskih napada bili prisiljeni napustiti samostan, no vraćaju se nakon rata 1684. te se tada samostan i crkva obnavljaju. Isto tako u Domovinskom ratu samostan je teško stradao, a nakon Oluje i oslobođenja Kamenskog, započinje još jedna dugotrajna i mukotrpna obnova samostanskog kompleksa i crkve. Crkvu je nanovo posvetio kardinal Josip Bozanić sa zadarskim nadbiskupom mons. Ivanom Prenđom 2004. godine. Proslavljena je šeststota godišnjica osnutka samostana, a radovi obnove polako su privedeni kraju. Danas u samostanu na Kamenskom živi šest redovnika pavlina koji upravljaju istoimenom župom.
Foto: Pavlini Hrvatska
Pavlini (red sv. Pavla Prvog Pustinjaka) su pustinjački red koji je nastao u 13. st. u Mađarskoj i Hrvatskoj, okupljanjem raspršenih pustinjaka u redovničku zajednicu. Red se ubrzo proširio čitavom srednjom Europom, a Car Josip II. ukinuo ga je 1786. na području Austro-Ugarske. Tada su ugašeni i svi samostani u Hrvatskoj. No, red je preživio u dva samostana izvan Austro-Ugarske, u današnjoj Poljskoj. Odatle je i počela obnova reda, a 1972. pavlini se vraćaju u Hrvatsku, u svoj stari samostan Kamensko. Danas su u Hrvatskoj tri samostana ujedinjena u Hrvatsku pavlinsku provinciju. Najveća svetkovina za svakog redovnika ovoga reda je proslava sv. Pavla Prvog Pustinjaka, 15. siječnja za koju se župljani pripremaju devetnicom. Župa Kamensko trenutno ima oko 5000 vjernika, a površinom je prilično velika te obuhvaća nekoliko prigradskih naselja i gradskih četvrti.
Foto: Visit Karlovac
Na kraju valja spomenuti kako se svake godine, pa tako i ove, u župi Blažene Djevice Marije Snježne na Kamenskom 15. kolovoza obilježava tradicionalna proslava blagdana Uznesenja Blažene Djevice Marije – Velike Gospe, koja okuplja veliki broj vjernika iz Karlovca i okolice, ali također i hodočasnika izvana. Svete mise tog su dana u 07:00, 08:00 i 09:00 sati, dok je u 10:30 tradicionalna svečana procesija ulicama Kamenskog s kipom Majke Božje Kamenske, koju nose djevojke u narodnim nošnjama. Procesiju će predvoditi mons. Ferdinand Vražić sa crkvenim zborom. U 11:00 svečana je sveta misa koju predvodi vlč. Dominik Iličić, dominikanac, a u 18:00 sati večernja sveta misa koju predvodi pater Marko Kornelije Glogović, pavlin. Devet dana prije svetkovine traje devetnica, kao duhovna priprema za blagdan Velike Gospe. Stoga, ukoliko niste posjetili Karlovac ili to želite ponoviti ili ste možda žedni duhovne obnove, dođite ovih dana u grad na četiri rijeke i pustite da vas obnovi, kako svojim vodama tekućicama, tako i Živom duhovnom vodom…