Mjesečni osvrt – radost prosinca

Prosinac je mjesec koji je sam po sebi pozitivan. Mjesec kojem se vesele i mali i veliki. Mjesec kojeg vole i vjernici i oni koji to nisu, te mjesec koji je čaroban ma kako na njega gledali  Prosinac je pun događanja. Tako se i ove godine održavalo mnoštvo manifestacija, a svakako je posebna manifestacija Adventa. Manifestacija koja spaja i mlado i staro. Oni negativni će reći da je advent čisti 'business', možda i je. No jedno je sigurno, da nam je omogućio da napokon nađemo vrijeme jedni za druge, da odemo do grada, pojedemo kobasicu, popijemo kuhano vino i da se družimo s prijateljima. Na stranu kako tko doživljava Došašće, vrijeme pripreme za jedan od najljepših kršćanskih blagdana u suštini nam donosi veselje.  U tom duhu u velikom broju hrvatski gradova priređen je adventski sajam. Zagrebački, kažu, više nije najljepši, ali zato je prema nekima to varaždinski. Dok su određeni gradovi svoj advent bazirali na klasici, Sinj je svoj i oplemenio. Naime, u Sinju su ovoga adventa osmislili pravu malu senzaciju, pa su osim brojnih izložbi, koncerata i događanja u Sinj djedovi božićnjaci stigli na konjima te su darovali male Sinjane.  koprivnica.hr Koprivnica je na svojstven način također obilježila advent. Dok svijet juri k novim tehnologijama u Koprivnici je početkom prosinca održan nešto drugačiji božićni sajam – srednjovjekovni. Sajam je ujedno i prekrasna turistička atrakcija koja nam pokazuje da se može i bez plastike, a i bez struje. Naime ovdje su bili ponuđeni isključivo domaći proizvodi. Ovaj jedinstveni advent svakako bi trebali uvrstiti na listu za iduću godinu.  Osijek je dobio novu turističku atrakciju za vrijeme adventa i to najveći panoramski kotač u zemlji. Panoramski kotač visok je 35 metara,  a iz njega se pruža pogled na cijeli grad. Kotač u Osijeku ostaje do kraja siječnja! osjek.hr Još jedna lijepa tradicija vratila je se na velika vrata u prosincu a to je 'Božić u Ciboni'. Ovogodišnji svečani koncert 'Božić u Ciboni' okupio je više od 20 izvođača. Kao i svake godine ovaj su Božić uljepšali izvedbama tradicionalnih božićnih pjesama poput Tiha noć, Veselje ti navješćujem, Kyrie Eleison, Narodi nam se, Božić bili i mnogim drugima. Ova tradicionalna manifestacija svake godine privuče velik broj ljubitelja božićnih pjesma pred male ekrane, ali i u samu dvoranu Cibona u Zagrebu. Kako Hrvatski sabor ne bi ostao bez glavnog božićnog obilježja pobrinula se časna sestra Samuela Premužić koja je u sabor  dostavila božićne jaslice.  Jaslice su autorski ručni rad od drva i mahovine. Ovo je prvi put da u Sabor dolaze jaslice u vrijeme došašća kao znak dobrote, ljubavi, topline i optimizma. Betlehemsko svjetlo također je u prosincu stiglo u zagrebačku katedralu. Betlehemsko svjetlo u Hrvatsku tradicionalno je donio Savez izviđača Hrvatske, a zbog renovacije katedrale svijetlo je uneseno u kapelicu pokraj nje.  Učenici glazbene škole Josipa Runjanina u Vinkovcima pripremili su pravu božićnu čaroliju za svoje sugrađane. Naime 150 bivših i sadašnjih učenika i profesora  škole pjevalo je s prozora gimnazije tradicionalne božićne pjesme, prerađene u novim aranžmanima.   Dok su neki učenici pjevali, drugi su se natjecali. Tako je u konkurenciji mladih astronoma na Međunarodnoj srednjoškolskoj olimpijadi iz astronomije i astrofizike, učenica Amalija Rafaj Škriljevečki iz Varaždina osvojila brončanu medalju. Da Hrvatska ima potencijala nije dokaz samo mlada Varaždinka, naime naši su gimnazijalci i na prirodoslovnoj olimpijadi to dokazali. Na održanoj prirodoslovnoj olimpijadi mladi hrvatski gimnazijalci osvojili su ne jednu nego šest medalja, pa možemo zaključiti da se Hrvatska ne mora bojati da će ostati bez znanstvenika. Svim dobitnicima i sudionicima iskrene čestitke!  sjever. Učenicima je Sportski savez Grada Zagreba za vrijeme školskih praznika tradicionalno organizirao manifestaciju 'Odmorko'. Učenici na Odmorku uče kako zapaliti vatru i preživjeti u prirodi, te na dvije lokacije mogu učiti kako klizati, plivati, kuglati i puno više. 'Odmorko' u Zagrebu ima tradiciju dugu čak 60 godina. Ni kultura u prosincu nije spavala. Tako nova izložba gradskog muzeja Bjelovar vraća sve malo starije u neka davna minula vremena. Naime, u muzeju je otvorena izložba 'Igračke našeg djetinjstva'. Sve one koji nisu sačuvali dio djetinjstva, a za njim tako žude, ova će izložba vratiti sjećanja. Izložene su igračke koje su bile popularne u bivšoj državi, a koje su proizvodila splitska Jugoplastika, zagrebačke Biserka i Uzor, krapinski Tik-tik, labinski "25. maj" i slovenska Mehanotehnika. 'Igračke našeg djetinjstva' mogu se razgledati do 20. siječnja. ljevak.hr Nadalje, Hrvatska kulturna scena svoje je mjesto našla i u svijetu. Roman 'Rupa' hrvatske spisateljice Ivane Bodrožić uvršten je na listu najboljih međunarodnih kriminalističkih romana 2021. godine. Listu je sastavio specijalizirani američki portal za žanrovsku književnost CrimeReads. Bokeljska je mornarica uvrštena na popis nematerijalne kulturne baštine UNESCO-a. Iako Bokeljsku mornaricu svojataju i Crnogorci i bokeljski Hrvati, najvažnije je da se ova prelijepa tradicija očuva.  Kako se povijest i njezine ličnosti ne bi zaboravile potrudio se i hrvatski predsjednik, koji je Veleredom kralja Dmitra Zvonimira s lentom i Danicom odlikovao sudionike Hrvatskog proljeća za izniman doprinos neovisnosti i cjelovitosti Republike Hrvatske te izgradnji i napretku hrvatske države. Odlikovani su Dražen Budiša, Ivan Zvonimir Čičak, Goran Dodig te posmrtno Jozo Ivičević Bakulić, Ljudevit Jonke, Ante Paradžik, Hrvoje Šošić, Marko Veselica i Vladimir Veselica. Još jedna osoba je u prosincu ušla u povijest, a to je Božo Dolina. Papa je upravo njega odlikovao odlikovanjem 'Pro Ecclesia et Pontifice' (Za Crkvu i Papu) zbog nesebičnog dugogodišnjeg služenja u crkvi. Odlikovanje je uručeno Boži Dolini u dubrovačkoj crkvi sv. Mihajla na svečanom euharistijskom slavlju. Odlikovanje 'Pro Ecclesia et Pontifice' je najviše odlikovanje koje se dodjeljuje laicima i kleru za ustrajnost u službi i vjernost Crkvi. Ovo odlikovanje je ustanovio papa Leon XIII. o pedesetoj obljetnici svog svećeničkog ređenja 17. srpnja 1888. godine, a današnji izgled medalje s likovima apostola sv. Petra i Pavla uveo je papa Pavao VI. Wikipedia Gospodarstvo je također u prosincu dalo svoj pozitivni doprinos. Naime u probni je rad puštena vjetro-elektrana Senj. Ovo je najveći vjetro-park u Hrvatskoj, s 39 vjetro-agregata na površini od 65 četvornih kilometara. Od toga se 29 vjetro-agregata nalazi na senjskom području, a 10 na brinjskom. Također, brojni turisti koji su posjetili Hrvatsku u ovaj mjesec dokaz su da se gospodarstvo polako oporavlja od nedaće zvane pandemija.  Dragi prosinac hvala ti na tome što si nas opet iznenadio radošću i pozitivom!