Uoči prvoga travnja neki ciljano smišljaju šale kako bi ih na sam dan plasirali onima koji ne vode računa o datumu ili su pak lakovjerni
Najčešće je riječ bezopasnim smicalicama te priopćavanju ili objavljivanju netočnih novosti, priča ili informacija. Lako moguće da je svatko od nas u prošlosti bio žrtva neke prvotravanjske šale. U pravilu nitko se na njih ne ljuti već to bude prigoda za smijeh uz odluku da ćemo druge godine biti pozorniji. No desi se i kakva „neslana šala“ o čijim posljedicama autor nije dovoljno promislio. Tada je korisno ponuditi ispriku kako se odnosi ne bi narušavali.
Foto: Pexels
Prvotravanjske šale imaju višestoljetnu tradiciju, no o tome kako je sve krenulo postoje različite teorije. Neki povjesničari pojavu prvotravanjskih šala povezuju s drevnim rimskim festivalom Hilarija koji se održavao krajem ožujka uz proljetnu ravnodnevnicu. Prvotravanjske šale spominju se u nekim engleskim spisima iz 14. stoljeća, pa iako su Francuzi nastojali sebi prisvojiti početke toga običaja, nedvojbeno je da se njegova popularizacija dogodila u Engleskoj u 18. stoljeću. U tom svjetlu zanimljivo je primijetiti da postoji i engleska riječ hilarious koja znači smiješan, radostan.
Foto: Pexels
No, koji god da su njegovi povijesni korijeni, običaj zbijanja prvotravanjskih šala tijekom vremena proširio se kako diljem svijeta tako i na ove naše prostore. Sve to dobiva dodatnu dimenziju ako se zna da je smisao za humor i redovito smijanje povezano s boljim mentalnim zdravljem. Naime, već smo spominjali dobrobiti humora i smijeha za tjelesno zdravlje, no kako je svaki čovjek jedinstveni i neponovljivi spoj tijela, psihe i duha, potrebno je također sagledati pozitivne učinke humora i smijeha na čovjekovu psihu. Naime, brojne studije potvrđuju da je smijeh prirodni lijek za mentalno zdravlje. Dobar smisao za humor i redovito smijanje imaju brojne dugoročne i kratkoročne dobrobiti, jer smijanje automatski pokreće pozitivne fizičke i mentalne promjene koje pomažu opustiti naš um. Ovo su neke od znanstveno utvrđenih dobrobiti:
Foto: Pexels
Stimulacija organa: Dobar smijeh poboljšava unos zraka bogatog kisikom osobito ako se aktivira ošit pa nama nakon toga bride trbušni mišići. Krv obogaćena kisikom stimulira organe poput srca, pluća i mišića. Ublažavanje napetosti i stresa: Stres prožima cijelo naše biće, a očituje se i na našim licima. Osmijeh nam pomaže ne samo da ne izgledamo umorno i iscrpljeno, već i umanjuje stres, čak i onda kada nam se ne smije. Zapravo, kada osjetimo da smo pod stresom stručnjaci preporučuju da voljnim naporom nastojimo sami sabi izmamiti osmijeh na lice ili još bolje da se pokušamo nasmijati. Tako ćemo se lakše nositi sa stresom koji doživljavamo. Pomaže i to što smijeh potiče bržu cirkulaciju krvi što također doprinosi uklanjanju napetosti i stresa. Podizanje raspoloženja: Osmijeh nam može pomoći da se osjećamo sretno. Kada nas zahvati potištenost najbolje je da se pokušamo nasmiješiti. Velika vjerojatnost je da će nam se raspoloženje promijeniti na bolje. Naime, čin osmjehivanja aktivira putove u našem mozgu koji utječu na naše emocionalno stanje i podižu nam raspoloženje. Dakle, uspijemo li održavati sretan izraza lica možemo "prevariti" svoj um da uđe u stanje sreće. Pri tom se luče kemijske tvari poput dopamina i serotonina koji to stanje utvrđuju i na kemijskoj razini. Dakle, kao što je već spomenuto smijeh se može shvatiti kao besplatni prirodni antidepresiv. Pozitivnost: Osmijeh može utjecati da na svijet gledamo pozitivnije. Čak kada naš osmijeh i nije posve iskren još uvijek našem mozgu šalje poruku: "Život je lijep!" Uz to, dobar smisao za humor može nam pomoći u interakciji i povezivanju s drugim ljudima.
Foto: Pexels
Neuroznanstvenici su istražili i kako stojimo sa šalama. Promatrajući moždanu aktivnost uz pomoć suvremenih medicinskih uređaja zaključili su da je proces razumijevanja šale brži od procesa smišljanja šale. Također su potvrdili da smo drugima najsmješniji onda kada se previše i ne trudimo biti smiješni. Doista nekima to ide posve prirodno i bez napora, a drugi ne uspijevaju ni zapamtiti, a kamoli uspješno prepričati šalu. No dobra vijest je da se i u tome vježbom usavršujemo. Stoga, u svrhu očuvanja svoga mentalnog zdravlja radosna srca odlučimo redovito stavljati osmijeh na lice, pa i onda kada nam nije do smijeha. S obzirom da su osmijeh i smijeh zarazni ne libimo se njima zaraziti i druge, jer takva pandemija više je nego poželjna u ovom našem stresom obilježenom vremenu. Naučimo se šaliti i na svoj račun kako sami sebe ne bismo doživljavali preozbiljno, jer smo samo prolazna stvarnost na ovome svijetu. Zato, neka naša nasmiješena lica budu zrcala naših duša koja streme prema vječnosti s vjerom da ondje i osmijesi traju vječno.