Svjetski dan bolesnika koji se na poticaj sv. pape Ivana Pavla II od 1992. obilježava 11. veljače svake nas godine stavlja pred izbor hoćemo li svoju pozornost usredotočiti na bolest ili na zdravlje
Bezuspješna su čovjekova nastojanja da u svojoj krhkosti i smrtnosti umakne bolesti i smrti. No to čovjeka ne sprečava da na život gleda s vedrinom čak i onda kada ga snađe bolest. Naime, to stanje, koliko god to zvuči paradoksalno, može za čovjeka biti spasonosno i pomoći mu da presloži ljestvicu prioriteta. Dobro se ovdje sjetiti poznate Čehovljeve izreke: „Zdrav čovjek ima tisuću želja. Bolestan samo jednu.“ Jasno onu da ozdravi. Nažalost, često se događa da počnemo cijeniti nešto, tek onda kada to izgubimo. Tako je to i po pitanju zdravlja. S jedne strane premalo se brinemo o preventivi i usvajanju zdravih životnih navika, a previše očekujemo o zdravstvenog sustava koji se sve teže nosi s rastućim potrebama sve starijeg stanovništva u Hrvatskoj.
Foto: Pixabay
Možemo li kako doskočiti tom problemu kako bismo na što jednostavniji i ekonomičniji način pojačali kako preventivna tako i terapijska nastojanja? Neki će odmah pomisliti na zdravu prehranu prisjećajući se primjerice izreke „Jedna jabuka na dan tjera doktora iz kuće van“. Doista dokazane su brojne zdravstvene dobrobiti redovite konzumacije jabuka. No odmah se nameće pitanje gdje danas čovjek može pronaći posve ekološke jabuke koje tijekom rasta, berbe, skladištenja i transporta nisu tretirane tko zna kakvim sredstvima.
Već je u prethodnom članku spomenuto da se smijeh nameće kao optimalno rješenje. Rješenje je to itekako primjenjivo i u zdravlju i u bolesti. Da je tomu tako dovoljno se sjetiti Crvenih nosova, pokreta klauna-doktora započetog 1994. godine u Austriji s misijom donošenja humora i smijeha ljudima koji su potrebni radosti. Upravo su bolnice pune takvih ljudi, a nažalost i djece koje se Crvenim nosovima najviše raduju. Na tome tragu je i film Patch Adams iz 1998. u kojemu glavni lik, liječnik, koristi smijeh kao lijek.
Foto: Pixabay
Dakle, možemo li smijeh nazvati lijekom? Iako još u Bibliji nalazimo izreku: „Veselo je srce izvrstan lijek, a neveseo duh suši kosti.“ posljednjih desetljeća sve je veći broj istraživanja koja potvrđuju dobrobiti smijeha na čovjekovo zdravlje počevši od onoga fizičkog. Stručnjak za smijeh Paul E. McGhee u svojoj knjizi ‘Humor: Lakši put do otpornosti i zdravlja’ kaže kako postojeća istraživanja sugeriraju da humor i smijeh promiču fizičko zdravlje, među ostalim, ublažavanjem stresa i boli, smanjenjem rizika od bolesti srca, srčanog i moždanog udara, smanjenjem razine glukoze i bubrežnog hormona renina kod dijabetičara, opuštanjem mišića i omogućavanjem dobre tjelovježbe. Već je spomenuto da ključnu ulogu u svemu tome ima smijehom potaknuto pojačano lučenje dopamina u mozgu, hormona koja izaziva osjećaj zadovoljstva.
Foto: Pixabay
Dr. McGhee, također, ističe kako je utvrđeno da humor i smijeh poboljšavaju zdravlje ljudi s koronarnom bolešću srca, rakom, dijabetesom, astmom i određenim alergijama. Primjerice, studije pokazuju kako mnogi oboljeli od raka vjeruju da su im humor i smijeh produžili život, jer su koristili humor ili terapiju smijehom kako bi se nosili s bolešću.
Dakle, kako bismo izbjegli da nam nosovi budu crveni zbog pogrešnih razloga koji su mnogima narušili zdravlje valja se držati one narodne: „Pij malo, pij dobro!“. Ali zato na humoru i smijehu ne treba štedjeti, jer tu pak vrijedi: „Smij se puno, smij se dobro!“. Uz ovogodišnji Svjetski dan bolesnika učinimo djelo milosrđa te s tom porukom i osmijehom na licu otiđimo u posjet nekoj bolesnoj osobi i razvedrimo je.