Uz Vinkovačke jeseni, Šokačko sijelo i druge tradicijske manifestacije koje se održavaju u Vukovarsko-srijemskoj županiji, svakako da je jedna od nezaobilaznih Smotra izvornoga stvaralaštva 'Raspjevana Cvelferija'
Ova manifestacija koja već treće desetljeće okuplja zaljubljenike u folklor ove godine održava se u Bošnjacima od 9. do 11. lipnja. Cvelferija – naziv koji objedinjuje ne samo povijesno-geografski, već i duhovno-kulturni prostor koji se nalazi na jugoistoku današnje Vukovarsko-srijemske županije, a čine ju sljedeća sela: Posavski Podgajci, Rajevo Selo, Gunja, Đurići, Račinovci, Drenovci, Vrbanja, Soljani i Strošinci. Geografski se prostire istočno od Općine Bošnjaci i južno od dijela dionice autoceste A3, na jugu graniči s Bosnom i Hercegovinom, a na istoku s Vojvodinom. Za vrijeme Vojne granice navedeni je kraj pripadao 7. Brodskoj pješačkoj pukovniji, točnije njezinoj 12. satniji (njem. zwölf) pa otud i njezin današnji kroatizirani naziv.
Foto studio Fabo
Višestoljetna povezanost ovih sela i njihova međusobna sličnost rezultirali su pokretanjem zajedničke tradicijske manifestacije koja se po prvi puta održala 1990. godine u Drenovcima pod nazivom 'Raspivana Cvelferija'. Sve je započelo nekoliko godina ranije kad su se stvarale prve ideje kako javno posvjedočiti osjećaj pripadnosti tome kraju, a poglavito u vremenu demokratskih promjena. Tako su na prvoj manifestaciji uz kulturno-umjetnička društva iz Cvelferije nastupili gosti iz Bogdanovaca, Beravaca, Bošnjaka, Šiškovaca i Gradišta čime je bio utrt put za ono što se dosad održalo gotovo trideset puta.
Foto studio Fabo
Ratna zbivanja zaustavila su redoviti tijek održavanja pa se druga smotra održala tek 1994. godine u Posavskim Podgajcima, potom 1996. godine u Gunji, otkad manifestacija ima gotovo neprekinuti slijed. Tomu svjedoči i vrijedna fotomonografija nastala 'Cvelferiji na dar' u povodu 25. obljetnice održavanja smotre koju je priredio i uredio Goran Pavlović. Teško je opisati što 'Raspjevana Cvelferija' znači svakome Cvelferu, ali je sigurno, navodi se u publikaciji, da je „isticanjem tradicijskih vrijednosti, bogatstvom kulturne baštine, pjesmom i igrom na svoj način obilježila i ispisala dio nove hrvatske i cvelferske povijesti“.
Ova smotra izvornoga stvaralaštva, u pravilu kroz tri dana, nudi namjerniku u Cvelferiju bogatstvo tradicije, počevši od nastupa najmanjih sudionika, odraslih folklornih skupina do izvedbi tradicionalnih pjesama muških i ženskih pjevačkih skupina. Ljubitelji konja ovdje će pronaći svoje mjesto budući da je neodvojivi dio manifestacije upravo mimohod u kojemu sudjeluju i konjske zaprege, a uz tamburaše i kapljicu domaće šljivovice dodatno će se upotpuniti doživljaj iskonske Šokadije.
Foto studio Fabo
Manifestacija ove godine putuje van granica Cvelferije, u Bošnjake, kada iznimno dobiva prošireni naziv (Raspjevana Cvelferija i Elferija), a koja se posljednji puta u tome mjestu održala 2011. godine. Bogati trodnevni program započinje 9. lipnja kad će posjetitelji u Šumarskome muzeju moći prisustvovati otvorenju izložbe fotografija 'Bošnjaci – Ovdi vrime ko da stoji' Zvonimira Tanockoga i nastupu dječjih folklornih skupina te zabavnome koncertu grupe Vigor. Drugoga dana predviđen je mimohod folklornih skupina i konjskih zaprega te svečano otvorenje smotre uz nastupe sudionika i tamburaški sastav Berde Band. Završni je dan rezerviran za nastupe pjevačkih skupina, gostovanje Hrvatskog kulturno-umjetničkog društva Željezničar iz Osijeka te neizostavno zajedničko kolo i veselje uz zvuke tamburaškoga sastava Stipa & banda sviračka.
Čardak Studios
'Raspjevana Cvelferija' izraz je hrvatskog i šokačkog duha te dio kulturnog identiteta, koji želi poručiti kako je taj kraj još živ i kako se bogata i slavna prošlost Cvelferije ne smije zaboraviti. Pjesma koja duboko u noć odjekuje šorovima poziva svakoga da se uvjeri u širokogrudnost cvelferskoga čovjeka koji je unatoč raznim nevoljama opstao i koji će još godinama ljubomorno čuvati mili kraj kako je u stihovima posvjedočio doajen slavonske pučke poezije, Drenovčanin Đuka Galović:
Nek´ upozna ´ko još znao nije,
Što nam krasi istok Slavonije.
To se skriva u spačvanska krila,
To je naša Cvelferija mila. (…)