Prošli četvrtak, u sklopu solinskog 'Winterfesta 2022.' održana je panel rasprava iz područja vjerskog turizma, u organizaciji TZG Solina i udruge Kršćanski poslovni klub iz Zagreba
Solin, grad prebogate povijesti pokazao se kao odlična lokacija za ovakav događaj na kojem se naglasak stavio na čvrstu vezu između sakralne baštine i njene valorizacije kroz sferu turizma. Štoviše, uloga Solina (antičke Salone) je iznimna u našoj ranokršćanskoj povijesti. Ovo je mjesto prvih pokrštavanja Hrvata, te se rijeka Jadro koja protječe Solinom navodi kao hrvatski Jordan. Nadalje, još je kraljica Jelena Slavna ovdje podigla dvije crkve, te je prasvetište Gospe od Otoka najstarije marijansko svetište u Hrvata, a Solin je posjetio i papa Ivan Pavao II 1998. godine.
Foto: Ante Mula
Panelisti na održanom Okruglom stolu bili su: Luka Kolovrat – direktor Turističke zajednice Imota, Monika Vrgoč – direktorica Turističke zajednice grada Sinja, vlč. Anđelko Katanec – povjerenik za pastoral turista i migranata Zagrebačke nadbiskupije, Lana Jukić – menadžerica kvalitete u destinacijskoj kompaniji CogitoLab i don Mihael Prović – povjerenik za pastoral mladih Splitsko-makarske nadbiskupije, dok je moderator bio Krešimir Prevendar – predsjednik udruge Kršćanski poslovni klub.
Foto: Ante Mula
Odgovaralo se na razna pitanja poput: Kakva su Vaša dosadašnja iskustava vezana uz oživljavanje sakralne baštine u suradnji s turizmom?Što mislite može li oživljavanje sakralne baštine dati doprinos u poboljšanju života običnog vjernika i stanovnika i na koji način? Što je važno za poštovati kod očuvanja baštine i gdje je granica održivosti vjerskog turizma? Kako vi vidite daljnji smjer razvoja vjerskog turizma u sljedeće tri godine? Dok je publiku najviše zainteresirala zamjena uloga panelista: Da ste župnik ili gvardijan svetišta na koji način biste vi oživjeli sakralnu baštinu i učinili je pristupačnom? Odnosno, da ste direktor Turističke zajednice što biste vi napravili u tome smislu?
Foto: Ante Mula
U publici su između ostalih sudjelovali: pročelnica Odjela za turizam i pomorstvo Splitsko-dalmatinske županije gđa. Matea Dorčić, savjetnik za turizam u županijskom Odjelu za turizam i pomorstvo gosp. Lino Ursić, gvardijan Svetišta Čudotvorne Gospe Sinjske fra Ante Čovo, te kao domaćin dogradonačelnik grada Solina gosp. Ivica Rakušić.
Foto: Ante Mula
Cijelu atmosferu dodatno je animirao nastup Papa benda, vokalno-instrumentalnog sastava iz Solina, koji su izveli nekoliko pjesama vjerske tematike.
Mišljenja panelista i gostiju o tijeku Okruglog stola nadasve su pozitivna. Zaključeno je kako postoji veliki prostor za djelovanje na ovom području. Neophodno je bilježenje prebogate i nedovoljno valorizirane hrvatske sakralne baštine i pretvaranje iste u turistički proizvod. Na tom polju postoji spremnost lokalnih turističkih zajednica koje u velikoj većini smatraju da je to hvalevrijedna akcija, jer njihove mikro-destinacije kriju velika blaga, koja još uvijek nisu adekvatno zabilježena, očuvana niti vrednovana u svrhu turizma. Dakle postoji mogućnost i potreba za sustavnim mapiranjem sakralnih objekata u Hrvatskoj, počevši od velikih, poput svetišta, katedrala i bazilika, preko crkava, pa sve do kapelica te nastavno, njihovo pozicioniranje na polju održivog turizma. Nadalje, treba istaknuti vrijednost hrvatskih svetišta kao što su Solin, Sinj, Trsat, Marija Bistrica, svetište svetog Josipa u Karlovcu i dr. čiji su čuvari redom otvoreni za suradnju i spremni da se zajedničkim snagama podigne svetišta na razinu koja im pripada, a samim time i evangelizira kroz alat vjerskog turizma.
Foto: Ante Mula
Također, uvidjelo se da je velik broj trenutnih i potencijalnih sudionika i korisnika vjerskog turizma, koji se dijele u četiri glavne skupine: hodočasnici kojima je najvažniji duhovni doživljaj i duhovna obnova; posjetioci koji traže duhovnu obnovu, ali ih zanima i lokalna gastronomija, povijest, atrakcije, upoznavanje s lokalnim ljudima; gosti koje interesira kultura i sakralna baština te njezino vidljivo i nevidljivo blago; i putnici koji nemaju pretjeranog interesa za sakralnu baštinu, ali su se stjecajem okolnosti našli tu.
Za kraj gđa. Monika Vrgoč naglasila je: „Važno je, poštovati vjerske institucije, te zajedno s njima inzistirati na održivosti vjerskog turizma, uvažavati društveno kulturnu autentičnost destinacije, očuvati njeno sakralno nasljeđe, kao i vjerske događaje i tradicijske vrijednosti te doprinositi međukulturalnom razumijevanju i toleranciji. Nadalje, svakako treba težiti na očuvanju kulturne i sakralne baštine, a time i na očuvanju našeg identiteta, te raditi na kvalitetnoj i promišljenoj promociji postojećih, kao i stvaranju novih kvalitetnih proizvoda koji će destinaciji dati veću vidljivost i prepoznatljivost kroz bogatu sakralnu baštinu i ovaj oblik turizma.“
Foto: Ante Mula
Dok je vlč. Anđelko Katanec zaključio: „Pandemija je uvelike poremetila uobičajena turistička kretanja, ali vjerujem da će tome uskoro doći kraj i da ćemo se što prije vratiti na brojke iz 2019. godine. U međuvremenu treba raditi na usustavljenju i valorizaciji stoljetnih tradicijskih vjerskih manifestacija i poticati daljnji razvoj pojedinačnih inicijativa kao što su: Marijanski zavjet za Domovinu, Camino Krk i Imota, Virtualni vodiči hrvatskih svetišta, Revitalizacija Staze Gospi Sinjskoj, te novi hodočasnički programi, ponude, ljetovanja i edukacije. Ono što očekujem i čemu se nadam je da ćemo uskoro imati jednu općeprihvaćenu strategiju tj. razvijeno partnerstvo subjekata iz crkvenog, državnog i privatnog sektora, a da smo na dobrom putu svjedoči i ovaj Okrugli stol u Solinu.“