... svojim se oblikom i funkcionalnošću savršeno uklapa u breljanski, odnosno podbiokovski krajobraz, nadaleko poznat po iznimnoj ljepoti svoje prirode
Napoleonova ili Francuska cesta danas se predstavlja kao poučna staza u podbiokovskim Brelima. Ta je staza zanimljiva svim posjetiteljima, a osobito ljubiteljima povijesti, arhitekture, planinarenja i graditeljstva. Zašto? Pa zato što se radi o cesti građenoj u doba Napoleona, a koja je bila dijelom većeg i ambicioznijeg plana ondašnje carske uprave. Ta je cesta trebala Ilirske pokrajine, odnosno hrvatske i slovenske zemlje pod francuskom upravom sa sjedištem u Ljubljani, povezivati, s jedne strane, sa zapadom odnosno s Parizom, a, s druge strane, s istokom odnosno Dubrovnikom i, navodno, Istanbulom. A možda se od Istanbula trebala nastaviti i prema Rusiji koju je Napoleon također želio pokoriti. Napoleonova je uprava u Dalmaciji zatekla veoma loše prometnice budući da se u njih nije sustavno ulagalo praktično još od 1. stoljeća i rimskih vremena. Mletačka uprava nije imala ni volje, a ni razloga investirati u dalmatinske ceste jer je svoje trgovačke potrebe i poslove s Dalmacijom obavljala pomorskim putem. Ideja da se stvori prometna veza duž dalmatinske obale značila je poticaj trgovini s unutrašnjošću Dalmacije, a onda i s Bosnom i Hercegovinom, što je moglo donijeti novčić više u džep lokalnih ljudi i obrtnika.
Vice Rudan, TZ Brela
Upravitelj ilirskih pokrajina u ime Napoleona bio je maršal August Marmont koji je, kako doznajemo iz povijesnih izvora, osim vojne obveze stanovništvu odredio i onu radnu, na javnim radovima, to jest na izgradnji ceste. Radnici su bili mobilizirani i za svoj su rad bili plaćeni u kruhu ili u dvama obrocima, a trebali su se služiti svojom vučnom stokom. Više o samoj izgradnji ceste pisao je dr. sc. Josip Belamarić u članku „Francuska cesta na Biokovu poviše Brela” iz kojega i navodimo gornje crtice. Da se u posljednje vrijeme ovoj temi daje veliki značaj govori nam, osim spomenutog članka, i izložba održana u listopadu i studenom ove godine u Splitu pri Zavodu za znanstveni i umjetnički rad HAZU-a Split pod nazivom „Napoleonova cesta u Dalmaciji – doprinos francuske uprave u razvoju cestogradnje u Dalmaciji početkom 18. st.“ Cesta je uvrštena u registar kulturnih dobara Republike Hrvatske 25. rujna 2017. godine.
Vice Rudan, TZ Brela
Turistička zajednica Brela prepoznala je važnost Napoleonove ceste te je osmislila i uredila poučnu stazu na kojoj je postavila deset interpretacijskih tabli sa sadržajem zanimljivim planinarima, izletnicima i ljubiteljima prošlih vremena. Iako je riječ o tek malo više od jednog kilometra ceste (1,3 km), njezina je važnost svejedno velika. Većinu dionica ceste trebalo bi obnoviti i na tome se radi, međutim to su zahtjevni projekti jer nema pristupa mehanizacije. No u svrhu osvješćivanja o važnosti kulturne baštine, na cesti su održane tri radionice o gradnji suhozida. Radionice se uvijek održavaju u suradnji sa stručnim voditeljima udruge „Dragodid“, a imaju za cilj podučavati tehnike suhozidne gradnje. Valja napomenuti da je očuvanje suhozida i tehnike njegove gradnje uvršteno na UNESCO-ov popis nematerijalne kulturne baštine svijeta. Kako doznajemo iz Turističke zajednice općine Brela, posjećenost radionicama bila je neočekivano velika, između 30 do 40 polaznika po radionici! Među njima je bilo i mještana i stanovnika iz susjednih županija koje također njeguju ili žele njegovati kulturu suhozida. Osim njih, radionici su prisustvovali i studenti arheologije sa Sveučilišta u Zadru sa svojim profesorima te četiri sudionika iz Njemačke. U realizaciji projekta najvažniji je bio glas struke te su se sve intervencije na cesti izvodile isključivo u suradnji s Konzervatorskim odjelom u Splitu i uz njegovo dopuštenje.
Vice Rudan, TZ Brela
Sada je u tijeku izrada idejnog projekta konstruktivne sanacije i stabilizacije ceste i pripadajućeg okoliša kao i projektiranje zahvata potrebnih za izvođenje radova na siguran način i upotrebu ceste u turističke svrhe do provođenja potpune sanacije. Za ovaj projekt TZ Brela ima financijsku potporu Ministarstva kulture i medija za Program zaštite i očuvanja nepokretnih kulturnih dobara u 2023. godini.
Vice Rudan, TZ Brela
Kreatori turističke ponude u Brelima ne rade, dakle, samo na izgradnji novih objekata, bilo u mjestu, bilo izvan njega, već respektiraju i one postojeće koji se svojim oblikom i funkcionalnošću savršeno uklapaju u breljanski, odnosno podbiokovski krajobraz, nadaleko poznat po iznimnoj ljepoti svoje prirode. Uvažavati postojeće znači uzimati u obzir razne struke i njihovu međusobnu koordinaciju. Taj se inače zahtjevan i složen proces u ovom slučaju odvijao prilično brzo. Poučna staza „Francuska cesta“ poziva posjetitelje u svako godišnje doba jer se s nje pruža izvrstan panoramski pogled. Uz mirise biokovskog aromatičnog zelenila i otvoren pogled na jadransko plavetnilo ova cesta upravo poziva na boravak u prirodi i šetnju.
Vice Rudan, TZ Brela
Zaključimo ovaj tekst jednim opažanjem: brojne je ratove i pohode pretrpio ovaj prelijepi dio naše obale, mnoge su vojske i osvajači njime gazili rušeći pritom ono na što su nailazili, a što je u muci i znoju bilo izgrađeno. Francuzi, međutim, jedini poslije Rimljana, nisu za sobom ostavili ruševine nego građevine, u ovom slučaju – vrijedan spomenik svoje uprave. Mislimo da je itekako važno tu baštinu iz 18. stoljeća sačuvati i posjetiti je. Zapravo, njome se prošetati i u njoj uživati.