Najveća hrvatska ravnica, ona slavonska, na svojim se rubovima dotiče najduže hrvatske gore – Bilogore. Svojom duljinom od 80-tak kilometara, Bilogora se prostire kroz tri hrvatske županije: Virovitičko – podravskom, Koprivničko – križevačkom i Bjelovarsko – bilogorskom
U Virovitičko – podravskoj županiji, najzapadnijem dijelu turističke regije Slavonija, osim slavonske ravnice, vizuru crtaju Papuk i Bilogora. Virovitičko – podravska županija tako je mjesto susreta ravnice i gora, Slavonije i Podravine i uz jedan od najrazvedenijih meandara Drave na svom sjevernom dijelu, predstavlja potpuno neočekivan doživljaj prirode, podneblja, kulture i gostoprimstva. Svako prirodno obilježje turističke destinacije Slavonija i Podravina neočekivano je lijepo, ali i turistički neočekivano uređeno i sadržajno.
Foto: Arhiva TZ VPŽ
Ovaj puta ćemo se zadržati u podravskom dijelu destinacije, bregovitoj Bilogori. Bilogora nije neosvojiva planina nego upravo suprotno, ona je pitomi podravski breg koji s milinom i nježnošću prima sve zaljubljenike u neposredni dodir s prirodom, bez posrednika i bez „prijevoda“. Posjetitelji su ovdje u osobnom dijalogu s prirodom u različitim dramskim formama.
Foto: Matija Turkalj, arhiva TZ VPŽ
Bilogora nudi avanturističku priču koja se stvara bicikliranjem, pješačenjem ili jahanjem. Najviši vrh Bilogore je Kula bilogorska s 288m nadmorske visine, a ovaj vrh možete osvojiti pješačenjem po stazi „Zeleno srce“. Ako je s vama i vaš bicikl, uputite se kroz bilogorske vinograde, šumske putove, makadamske staze i stvorite vlastitu bilogorsku uzbrdo – nizbrdo šumsku biciklističku avanturu.
Foto: Matija Turkalj, arhiva TZ VPŽ
Prirediti će vam Bilogora i fantastičnu dramu. Zbog svoje velike ljepote u malom bregu, Bilogora je savršeni dom za šaroliko društvo mitoloških bića. Negdje među bregima, između drveća, među gljivama ili vinogradima skrivaju se vile i divovi. Bilogorski divovi su „zdrapani“, a vile su, poslovično lijepe. Nisu divovi i vile sami, u društvu su glođana, Begmandela, vodenjaka i ostalih koje se, istini za volju, nije dugo ljudskim okom vidjelo, ali osjećaj nam govori da su…tu negdje…kažu ljudi.
Foto: Matija Turkalj, arhiva TZ VPŽ
Drama nad dramama je uvijek ljubavna. Ljubavi su mnoge, a ovdje ćemo izdvojiti dvije: romantičnu i vinsku. U podravskom mjestu Grabrovnica rođen je jedan od najznačajnijih hrvatskih pjesnika, Petar Preradović. Njegova rodna kuća uređeni je Interpretacijski centar u kojem možda doznate „Što je ljubav“.
Foto: Arhiva TZ VPŽ
Posebna ljubav i posebne razgovore vode bilogorski bregi, vinogradi, klijeti i Podravci. Samozatajna Bilogora i svoje je vinograde i klijeti skrila među brege. Put do njih vodi vijugavim cestama, a do vinograda puno brže dođu ptice nego ljudi. Vesele, cvrkutave i šarene ptičice su i velike ljubiteljice grozdova. Kako bi bilo grožđa i vina i za ljude, a ne samo ptice, Podravci su složili klopotec. Klopotec je jednostavna i učinkovita drvena instalacija s vrlo važnim učinkom – zahvaljujući klopotecu ptice ne pojedu sve grozdove, a Podravci mogu praviti vina.
Foto: Arhiva TZ VPŽ
Zbog vrijednosti i važnosti klopoteca, ali i ljepote kraja kojem čovjek sve više teži u potrazi za mirom i istinskim doživljajem netaknute prirode koja nije daleka i strana, nego poznata, bliska okolica, nedaleko Pitomače, otvoren je Turističko – informativni centar Klopotec. Ovdje, na jednom mjestu, nudi se doživljaj stasitog klopoteca koji je ujedno i vidikovac. Kladarska iža siguran je objekt za sve susrete i druženja, poslovna i zabavna, a mali vinski podrum nudi podravska vina, znana i neznana. Do TIC-a Klopotec također možete doći biciklom ili pješice, doživljaj je zagarantiran od prvog koraka do zadnje kapljice.
Foto: Arhiva TZ VPŽ
Brojni su vinski blagdani Podravine, a među najznačajnijima je skorašnje Martinje, vrijeme pretvaranja mošta u vino. Podravci otvaraju svoje klijeti, a vi nemojte doći nespremni nego proučite terminologiju i osnovna pravila ponašanja „V bilogorskoj kleti i birtiji“. Zabava je time zagarantirana i sigurna! Imamo iznenađenje i za predane vinske istraživače – najveći ekološki vinograd u Bilogori nalazi se u Podravini. Kušajte, ako već niste.
Foto: Arhiva TZ VPŽ
Osim gljiva, nismo spomenuli ostale gastro divote podravske Bilogore. Podravci su „pripitomili“ i peckavu koprivu, pa od nje rade i kruh tajnovitog recepta. Bagremi i lipe Bilogore raskošni su dvori za pčele, a njihov med neodoljiv za nepce i neophodan za zdravlje. Ako poželite okusiti Podravinu na jednom mjestu, posjetite obiteljsko seosko imanje Zlatni klas u Otrovanecu. I smislite kako bi se mogla zvati gastronomska dramska forma.
Foto: Matija Turkalj, arhiva TZ VPŽ
Za jedan mali kraj doživljaja je puno. Znamo da ćete se poželjeti vratiti ovoj ljepotici. Učinite to bar jednom s proljeća, kada procvjetaju makovi i kamilica. I više se nećete pitati što je ljubav, upoznat će te je. Ovdje, na Bilogori, na mjestu gdje Podravina dotiče Slavoniju i gdje polje raste u breg, a breg nestaje s poljem.