U srcu Dalmacije, pola sata vožnje od Zadra i manje od dva sata od Plitvica, smjestio se je 'Bijeli grad'...
Sa svojim uskim, popločenim ulicama, dražesnom rivom okupanom slanim morskim zrakom i pješčanom plažom okruženom ugodnom hladovinom borove šume Biograd je kutak iz snova za ljetni predah. Iako zimi broji tek oko pet i pol tisuća stanovnika, s dolaskom sunčanih dana taj se broj počinje ubrzano povećavati pa gradić preko sezone spremno dočekuje desetke tisuća gostiju. Naime, mirne vode biogradskog zaljeva prošarane desetcima otočića i slikovitih uvalica nedvojbeno spadaju među najljepše predjele dalmatinskog primorja i pravi su raj za nautički turizam. Amateri entuzijasti, ali i profesionalni nautičari svake godine rado pristaju u Marinu Kornati i Marinu Šangulin, koje su zahvaljujući svojem položaju (u blizini triju dragulja hrvatske prirodne baštine: Nacionalnog parka Paklenica, Nacionalnog parka Kornati i Parka prirode Vransko jezero), prostranosti i dobroj povezanosti s okolnim mjestima postala omiljena nautičarska baza i okupljalište. O njezinoj prepoznatljivosti možda ponajbolje govori činjenica da se na ovom području svake godine održi preko 40 domaćih i međunarodnih regata svih klasa.
Foto: TZ Biograd na moru
Dakako, opće je poznato da boravak na vodi i morski zrak otvaraju apetit, a gastronomska ponuda u Biogradu zasigurno će zadovoljiti svakog morskog vuka i sladokusca. Dalmatinsku kuhinju, oblikovanu pod mnogim utjecajima, a ponajviše Venecije, pod čijom je upravom i dominacijom Dalmacija bila više stoljeća, neki smatraju nemaštovitom i suviše jednostavnom. Ipak, svježe domaće namirnice, ljubav prema tradiciji i dašak kreativnosti sve su što je potrebno dalmatinskim kuharima da jednostavna jela pretvore u vrhunske specijalitete kojima će gostima u najboljem svjetlu predstaviti sve bogatstvo svoje kuhinje. U svakoj vali stotinjak otoka biogradskog arhipelaga, male i velike ribarske brodice i koče vrijedno čuvaju svoje mriže, a njihovi ribari mnoge tajne svog zanata. Stoga u ovom kraju kao i na čitavom Mediteranu, okosnicu svakog domaćeg ručka, ali i visoke gastronomije čine riba, vino, gorkasto-pikantno maslinovo ulje i smokve, vrhunske namirnice koje uvijek iznova nadahnjuju i raspiruju kreativnost lokalnih chefova. Stoga ne čudi da kvaliteta i raznovrsnost gastronomske ponude raste iz godine u godinu.
Foto: TZ Biograd na moru
Svaku svoju kulinarsku priču biogradski ugostitelji započinju na pijaci, živopisnom mjestu punom mirisa i okusa na kojem se u ozračju veselog šušura okuplja mnoštvo svijeta: gospoje nonice, dica i svi ljubitelji dobre spize. Privlačni šareni štandovi kupcima nude sve što bi njihove gladne oči mogle poželjeti pripremiti – od friško ulovljene ribe i ostalih morskih delicija do mirisnog povrća s polja u okolici – pomidora, balancana i ostalog mnogovrsnog zelenila. Dakako, mnoga se jela ne mogu ni zamisliti bez aromatičnih začina kao što su ružmarin, lovor, kadulja ili kapari, a koji rastu u većini dalmatinskih vrtova.
Foto: TZ Biograd na moru
No iako dalmatinska gastronomija ima svoje nezaobilazne klasike i značajke koje su zajedničke čitavoj obali, svako mjesto, pa tako i Biograd, ponosi se svojim lokalnim receptima zapisanim u kuharicama starih baka koji se u svakoj familiji prenose s generacije na generaciju. Tu su u prvom redu ukusna i zdrava jela „na žlicu“ koja krijepe dušu i tijelo. Takva je, primjerice, biogradska čučka koja kombinira hranjiv fažol i manestru te mirisnu pancetu, kosti od pršuta i začinsko povrće, što je čini slasnim i krepkim jelom punim okusa i mirisa. Još jedna takva omiljena marenda svakako je jota u kojoj grah i krumpir odlično nadopunjuje osvježavajući kiseli kupus. Mnogi su biogradski recepti prava slika ljubavi prema hranjivom morskom blagu te znanja i vještine da se ono obradi pa biste kod domaćih za ručak primjerice mogli kušati salatu od hobotnice sa čičvardom nakon čega bi vas možda ponudili maneštrunom od sipe ili brudetom od hobotnice i boba.
Foto: TZ Biograd na moru
Veliki je utjecaj na biogradsku gastronomiju imala i vjerska tradicija, stoga mnoge kuće pripremu određenih jela povezuju sa specifičnim datumima katoličkog kalendara. Tako se, primjerice, tinguja od domaćeg pulastra i kruh koji domaći zovu pogača nabadalica pripremaju na pokladni utorak, baš kao i makaruni zanimljivog izgleda koji se savijaju preko prsta. Što se pak slatkoga tiče tu su fritule i kroštule koje se u raznim varijacijama tradicionalno pripremaju na cijelom jadranskom priobalju. Tko ne bi lizao prste od tijesta prženog u dubokom ulju, ponekad začinjenog aromatičnom limunovom ili narančinom koricom i posipanog šećerom? Isto tako tu je skroman kolač svetog Blaža, koji se, naravno, priprema na svečev blagdan, a napravljen je od brašna, kvasca i malo cukra te svjedoči o nekadašnjem siromaštvu puka koji je preživljavao na škrtom krševitom tlu. Kiflići vodenjaci, ponekad zvani i biograci, nešto su bogatiji, a rade se od tijesta na bazi brašna i masti začinjenog koricama mirisnog limuna i naranče, ali i jednim tajnim sastojkom: malo domaćeg kruškovca! Tko bi tome mogao odoljeti?
Foto: TZ Biograd na moru
Svaki se dobar obrok najbolje zalijeva vrhunskim domaćim vinom. Najpoznatija vinska sorta ovog podneblja je maraština. Plodno tlo i blagonaklono podneblje ovog prostora daju specifična jaka vina, punog karaktera, koje krasi lijepa kiselkastost, ali i note mediteranskog bilja i slatkog zrelog voća. Vina su to koja dobro stare pa odlični Merloti i Caberneti s vremenom dobivaju još puniju aromu. Kad je pak riječ o posebnostima svi će vam stanovnici Biograda preporučiti da kušate Prošek, desertno vino.
Foto: TZ Biograd na moru
Kako bolje zaključiti ovaj gastro-članak od kojeg rastu zazubice nego sa preporukama za posjet restoranima. Na dojmljivo uređenim terasama nasmiješeno osoblje ponudit će vam profinjena predjela kao što su dimljena tuna ili salata od hobotnice nakon čega se možete odlučiti za kvalitetnu svježu ribu, pripremljenu na žaru i oplemenjenu finim maslinovim uljem ili pak pripremljenu na brudet ili gregadu. Ljubiteljima talijanske kuhinje i njezinih utjecaja toplo preporučujemo neki od specijaliteta kao što su crni rižoto sa sipom ili tagliatelle s dagnjama, škampima ili jastogom.
Foto: TZ Biograd na moru
Iz mora na stol – filozofija je kojom se vode biogradski ugostitelji prateći dnevni ulov ribe pa tako ovisno o danu na meniju ima razne vrste ribe na žaru, rižoto od školjaka, a ako se gostima posreći, i svježeg jastoga. Dakako, nisu svi ljubitelji ribe, zato se misli i na mesoljupce, kojima nude ukusne mesne specijalitete, ali i na vegane, za koje pripremaju aromatičan veganski rižot. Konačno, pobornici moderne gastronomije zasigurno će naći svoje mjesto u sjenovitom vrtu u središtu grada gdje se nude maštovite i efektno aranžirane reinterpretacije tradicionalnih dalmatinskih jela.
Eto, ukoliko osjetite da ste ogladnjeli požurite do Biograda i uz domaće delicije spravljene od lokalnih namirnica doživite ljepotu rane jeseni u srcu Dalmacije.