Ako vam zub morskog psa koji je plivao Panonskim morem, geološki spomenik Rupnica i „kišmiš“ kabanica pobuđuju radoznalost, onda ćete u svoj raspored izleta zasigurno unijeti Geopark Papuk i njegov Geoinfo centar u Voćinu. I nećete pogriješiti!
Dok su neki hrvatski parkovi poput NP Plitvička jezera svjetski poznati i često se o njima piše i govori u medijima te se u njih tijekom cijele godine slijevaju rijeke posjetitelja da ih se mora početi ograničavati, drugi pak nemaju takav tretman iako nude mnogo toga što je vrijedno posjeta i razgledavanja.
Foto: Matija Turkalj, TZ VPŽ
Park prirode Papuk, koji na površini od 336 km2 obuhvaća skoro cijelo područje planine Papuk i zapadni dio planine Krndije, zasigurno spada u takve. Zaštićen je zbog iznimno vrijednih bioloških, krajobraznih i kulturno-povijesnih, a napose geoloških značajki (primjerice, lokalitet Rupnica prvi je geološki spomenik prirode u Hrvatskoj) zbog kojih je još 2007. godine to područje dobilo status geoparka, prvog takvog u Hrvatskoj. Ako sve ovo navedeno budi znatiželju, a znatiželja je počesto glavni pokretač ljudskih aktivnosti, zašto Park prirode Papuk odnosno geopark ne bi bio odredištem idućeg obiteljskog izleta ili putovanja?
Foto: Matija Turkalj, TZ VPŽ
Obilazak Parka prirode Papuk najbolje je započeti u Voćinu. Tamo se nalazi uprava te javne ustanove kao i Geoinfo centar koji je u prosincu 2021. godine otvoren u sklopu opsežnijih višegodišnjih zahvata koji su u parku izvedeni temeljem projekta „Geo priče UNESCO geoparka“. Taj pomalo futuristički posjetiteljski centar predlaže se kao polazna točka za upoznavanje s geoparkom. Naime, prilikom osmišljavanja centra vodilo se računa o tome da se izabrane teme široj javnosti interpretiraju na suvremen, zanimljiv i poučan, ali i znanstveno utemeljen način. Posjetitelji to mogu doživjeti već u ulaznom prostoru gdje se na interaktivnim ekranima imaju priliku upoznati sa svjetskom i europskom mrežom geoparkova te sa sustavom zaštite prirode u Hrvatskoj. Nakon kupnje karata i osnovnih uputa koje daju ljubazni djelatnici, posjetitelji će se brzo uvjeriti da je Geoinfo centar prilagođen posjetiteljima različitih uzrasta, stupnja predznanja i interesa, što je osobito zgodno za obitelji s djecom. Naime, današnje generacije djece i mladih, koji su od malih nogu uronjeni u digitalni svijet, oduševit će se činjenicom da obilazak centra započinje u 3D kino dvorani ili bolje rečeno 6D višeosjetilnoj dvorani. Jasno da će to obradovati i roditelje, jer zadovoljstvo djece opravdat će uloženo vrijeme i novac. Uz pomoć 3D naočala i efekata pomičnih sjedala posjetitelji će iskusiti pomno osmišljeno putovanje u vremeplovu simpatičnog animiranog amonita (izumrli četveroškržni glavonožac) po imenu Toni. Sve je dizajnirano tako da se, zahvaćajući sve osjetila, to putovanje kroz prošlost Papuka i Zemlje doživi vrlo stvarno. Stoga je mudro poslušati djelatnike o tome kome takvo iskustvo zbog sigurnosnih razloga ipak nije namijenjeno.
Foto: Matija Turkalj, TZ VPŽ
Nakon što posjetitelji ozarenih lica izađu iz kinodvorane, obilazak se nastavlja kroz tri postava: Postav geologije, Postav biologije i Postav kulturno-povijesne baštine. Sve je popraćeno multimedijskim sadržajima poput interaktivnih ekrana i virtualne stvarnosti u nišama, vjernim prikazima i rekonstrukcijama te stvarnim artefaktima i dijelovima prirode.
Foto: Borna Subota, TZ VPŽ
U prostoru postava GEOLOGIJA posjetitelji mogu pogledati zid evolucije i saznati o teorijama nastanka života, kao i o vrstama stijena, geologiji Papuka. Također, na interaktivan način mogu doživjeti kako se rađao i oblikovao naš planet u potresima, vulkanima i tektonici ploča, Sunčev sustav i dr. U dvjema dodatnim izdvojenim nišama prikazan je život u podmorju i na kopnu u vrijeme postojanja Panonskog mora. Među zanimljivosti toga postava vrijedi istaknuti zub megalodona, izumrle vrste morskog psa, koji će mnogi prepoznati po igranim filmovima MEG. Druga zanimljivost, geološka karta Papuka na kojoj je izdvojeno 18 različitih vrsta stijena od onih najstarijih poput metamorfnih do onih najmlađih poput sedrenih, ujedno je poticaj na posjet obližnjim lokalitetima: već spomenutoj Rupnici i nekadašnjem kamenolomu Trešnjevica. Kao treća zanimljivost izdvaja se priča o čudesnim bodljikašima i amonitima iz razdoblja trijasa čiji su fosili pronađeni u karbonatnim stijenama Papuka.
Foto: Matija Turkalj, TZ VPŽ
Prijelaz iz geološkog postava smještena u prizemlju u idući postav koji se nalazi na katu jest stubište gdje je predstavljena tema „Pedologija“ u sklopu koje se upoznaju i životinjske vrste vezane uz tlo. Postav BIOLOGIJE odnosi se na interaktivni prikaz Papuka kao područja velike biološke raznolikosti i različitih vrsta staništa. Središnje teme interaktivne su priče o tipičnim predstavnicima biljnog i životinjskog svijeta različitih staništa na Papuku. Vrijedi istaknuti zasebnu nišu u kojoj se može doživjeti ozračje špiljskog staništa šišmiša što nekima može izazvati jezu. Od zanimljivosti ističe se priča o ivanjskom rovašu, najmanjem gušteru u Hrvatskoj, potom ona o endemskim mikroskopskim puževima latinskih naziva Graziana papukensis i Graziana slavonica te naposljetku o leptiru močvarnom plavcu koji na prijevaru koristi mrave za svoj životni ciklus.
Foto: Borna Subota, TZ VPŽ
Na kraju, posjetiteljima preostaje još obići Postav KULTURNO-POVIJESNE BAŠTINE koji tematizira razvoj civilizacija na Papuku, bogatstvo sirovina koje je omogućilo razvoj i život ljudi na Papuku od starog kamenog doba do današnjih dana. Postav je stilizirani prikaz stvarnih artefakata, prostornih instalacija i multimedijskih prezentacija raznih načina korištenja materijala u svakidašnjem životu u različitim povijesnim razdobljima. Osobito je zanimljivo saznati ponešto o grobnim humcima tzv. tumulima iz starijeg željenog doba, potom o korištenju grafita tzv. crnog zlata kao jednom od geoloških obilježja Papuka te o umijeću staklarstva po kojem je ta regija bila osobito poznata u 19. stoljeću.
Foto: Borna Subota, TZ VPŽ
Nakon što zadovolje svoju znatiželju obilaskom postava centra, posjetiteljima će dobro doći mogućnost okrjepe u takozvanom Geo baru, kafiću s prekrasnim pogledom na Stari grad Voćin i obližnje svetište Gospe Voćinske. Pritom se na interaktivnim ekranima mogu pregledati sve turističke atrakcije parka prirode poput Park šume Jankovac i Kuće Panonskog mora te isplanirati itinerar aktualnog boravka, ali i budućih posjeta. Oni fizički spremniji zasigurno će rado iskoristiti prigodu za planinarenje, ali i za posjet Adrenalinskog kampa Duboka. Budući da je gotovo nemoguće sve obići u jednom danu, oni koji planiraju ostati dulje imaju na raspolaganju Kamp odmorište Duboka kao i rastući broj smještajnih kapaciteta, jer sve više ljudi i obitelji traže mir, tišinu i bijeg od užurbane svakodnevice.
Naposljetku, da posjet Geo info centru ne bi ostao samo u sjećanju, u suvenirnici se, uz one uobičajene poput magneta, šalica i majci, mogu nabaviti inovativni i autentični suveniri kao što je Kišmiš kabanica inspirirana ponorom Uviraljka, poznatim europskim „zimovalištem“ čak 11 vrsta šišmiša.