Sa svake točke dubrovačkih zidina pruža se predivan pogled u svim smjerovima tako da ćete zasigurno „okinuti“ mnogo fotografija i priskrbiti sebi mnoštvo lijepih uspomena...
Svi znamo za Dubrovnik, grad poznat u mnogim kutovima Zemlje. Grad duge i bogate povijesti koji u mnogim razdobljima nije bio samo grad već i država, i to cijenjena, s mnoštvom političkih i trgovinskih veza s ostalim državama svoga doba. No, kako je sada u Dubrovniku, kad ga je najbolje posjetiti i što pritom trebate vidjeti, doznajte u nastavku!
Foto: Ivana Pokupčić
Za početak, evo malo riječi o samom putovanju. Ako putujete iz središta Hrvatske, poput mene, preporuka je da putujete avionom budući da je to najbrži i najudobniji način. Druga bi opcija bila da putujete automobilom, no samo ako se planirate usput zaustavljati radi istraživanja i drugih mjesta Lijepe Naše pa vožnju nastaviti odmorni iduće jutro. Prije samog polaska rezervirajte smještaj dovoljno blizu gradske jezgre kako biste gradske znamenitosti mogli jednostavnije obilaziti. Moram, međutim, napomenuti da sam u Dubrovniku bila za doček Nove godine, kad je gradski prijevoz bio besplatan. Osim toga, u zimskim su mjesecima ulaznice za dubrovačke zidine, tvrđavu Lovrijenac te muzeje dosta jeftinije što također ide u prilog odluci da se Dubrovnik posjeti u tom razdoblju, kada je i broj stranih turista manji pa su manje i gužve.
Foto: Ivana Pokupčić
Moj je smještaj bio na 15-ak minuta hoda do Vrata od Pila, zapadnog ulaza u stari grad, i to je bilo odlično. No, budući da do tamo vodi mnoštvo stepenica, vodite računa o tome jeste li u dobroj fizičkoj kondiciji da vam uspinjanje prilikom povratka ne bi pričinjavalo veliki problem. No, bez brige, tu je uvijek i taksi prijevoz.
A sada o gradu… Dubrovnik je zaista čudo i s razlogom ga tijekom čitave godine toliko mnogo ljudi posjećuje. Zidine su impozantne. Svakako ih morate razgledati, jer su zaista jedinstven građevinski pothvat. Većim su dijelom izgrađene u 15. i 16. stoljeću, no prve su se utvrde počele graditi još u 8. stoljeću. Sa svake točke pruža se predivan pogled u svim smjerovima tako da ćete zasigurno „okinuti“ mnogo fotografija i priskrbiti sebi mnoštvo lijepih uspomena. U oko prvo upada tvrđava Lovrijenac koja djeluje zaista moćno onako istaknuta na rubu litice i zapljuskivana valovima. Ime je dobila po svetom Lovri čija se kapela nalazi unutar tvrđave, a možda je najpoznatija po tome što se u njoj za vrijeme Dubrovačkih ljetnih igara, među ostalim, izvodi i Shakespearov Hamlet.
Foto: Ivana Pokupčić
Dalje ćete okom pratiti brdo Srđ s kojega se pruža jedan od najljepših pogleda na svijetu i pogled na grad unutar zidina. Potom ćete se uspinjati do tvrđave Minčeta, najviše točke stare gradske jezgre. Na putu do Minčete vidjet ćete i otok Lokrum, na koji inače možete stići za 10 minuta plovidbe, na kojemu se je, prema predaji, Rikard I. Lavljeg Srca spasio od brodoloma što ga je doživio pri povratku s križarskog pohoda iz Palestine. Imat ćete i drukčiji pogled na katedralu Uznesenja BDM, crkvu svetog Ignacija, crkvu svetog Vlaha i ostale, a budete li imali sreće te se u podne nađete blizu gradskog zvonika, bolje ćete vidjeti Maru i Baru, poznate kao Zelence, kako udaraju u zvono i obavještavaju puk o tome koje je doba dana. Radi se o mehaničkim lutkama koje su se od kraja 14. stoljeća često postavljale uz zvonike crkava i ostalih građevina. Treba napomenuti da se ovdje radi samo o replikama, a da se originalni Zelenci nalaze u atriju palače Sponza koja, pak, svojim pročeljem oduzima dah. Spomenuta je palača od samih početaka zamišljena kao višenamjenski objekt i tako je s vremenom postala središtem dubrovačke trgovine.
Foto: Ivana Pokupčić
Postepeno ćete doći i do tvrđave svetog Ivana. Prostrani plato tvrđave ostavlja dojam kao da ste na nekom gradskom trgu, a zbog zidova je prostor te tvrđave posebno akustičan. Stoga, dajte sebi prigodu i oduška pa izrecitirajte u tvrđavi Gundulićevu Himnu slobodi i vidjet ćete kako će vam riječi odzvanjati!
Foto: Ivana Pokupčić
Prilazeći Minčeti uočit ćete nekoliko sportskih igrališta unutar zidina, ali i nekoliko mačaka koje gradske krovove koriste kao adrenalinski park. A ako se nešto u to doba slučajno odvija na Stradunu, lijepo ćete sve čuti i moći snimiti panoramsku razglednicu koja budi više osjetila. A sam Stradun, ta najpoznatija dubrovačka ulica, nastao je nasipavanjem morskog kanala koji je činio granicu naselja Ragusa i Dubrava. Jeste li znali za to?
Foto: Ivana Pokupčić
Na Minčeti uživajte u spoznaji da ste stigli do vrha i da vam je cijeli stari grad kao na dlanu. Bojite li se visine, tamo će vam strah zasigurno nestati. Minčeta se zbog položaja i kružnog oblika ističe u odnosu na ostale dijelove dubrovačkih zidina. Na njen je izgled utjecao pad Carigrada budući da su Dubrovčani nakon tog događaja zaključili da je potrebno ojačati obrambeni sustav. Silazeći pristupate putokazu koji vam pokazuje kojim putem završavate obilazak, a kojim možete nastaviti te ćete vjerojatno biti u iskušenju da se odlučite na ovo drugo. Ali, iskušenju ćete odoljeti jer vam je ostalo još mnogo toga što morate razgledati.
Foto: Ivana Pokupčić
Ako vas zanima Dom Marina Držića, Muzej franjevačkog samostana te unutrašnjost ostalih znamenitosti, pazite da se tamo zateknete radnim danom, inače nećete imati prilike ući. No, crkve su otvorene te bez problema možete ući, diviti im se te okrijepiti dušu. Knežev dvor, povijesno upravno-administrativno središte Dubrovačke Republike, također je otvorio svoja vrata da bi posjetitelji mogli uživati u atriju uređenome u božićnom duhu.
Foto: Ivana Pokupčić
U gradu ćete naći i spomenike pjesnicima Ivanu Gunduliću i Marinu Držiću, kao i Orlandov stup koji za vrijeme dočeka Nove godine izgleda drukčije budući da je uklopljen u pozornicu. Šetajući rubnim dijelom staroga grada, ne možete ne zamijetiti mnoštvo stabala mandarina koja gradu daju poseban čar. Ima ih u parku Pile, kojim možete doći do zaljeva Kolorina iz kojega ćete ponovo uživati u pogledu na tvrđavu Lovrijenac, a kad je već tako blizu, šteta ju je ne posjetiti jer, među ostalim, s nje se pogled pruža na zidine koje ste maločas obilazili. Tamo ćete vidjeti nekoliko kamenih topovskih kugli koje su Dubrovčani u prošlosti bili prisiljeni koristiti. Naravno, tamo su i topovi koji su smješteni i duž zidina, a na jednom ćete sigurno uočiti i reljef svetog Vlaha, zaštitnika grada od 10. stoljeća kad je, prema legendi, upozorio Dubrovčane na mletački napad koji se spremao.
Foto: Ivana Pokupčić
Svi znamo da je Dubrovnik pretrpio teške napade za vrijeme Domovinskog rata i u spomen tome postoji Muzej Domovinskog rata koji se nalazi na Srđu, u tvrđavi Imperial. Spomenuta je tvrđava izgrađena u doba Napoleonove vlasti, početkom 19. stoljeća, što se čini veoma davno. No, s obzirom na sam Dubrovnik, ta je tvrđava zapravo dosta mlada. U tom kontekstu važno je spomenuti i to da u sklopu franjevačkog samostana od 1317. godine u neprekinutom radu djeluje ljekarna Male braće. Tamo možete kupiti nekoliko krema za lice pripremljenih po tradicionalnoj recepturi staroj stoljećima, tako da možete biti sigurni u to da se radi o potpuno prirodnim sastojcima.
Foto: Ivana Pokupčić
Za kraj se mora nešto reći i o Lazaretima koji se nalaze pri istočnom ulazu u grad, Vratima od Ploča. Radi se o kompleksu izgrađenom u 17. stoljeću koji je služio kao karantena za putnike koji bi iz svih krajeva svijeta pristizali u Dubrovnik. Naime, Dubrovčani su još u 14. stoljeću znali da je važno zaštiti stanovnike od kuge i ostalih zaraznih bolesti te su prvi na svijetu u to vrijeme uveli karantenu. Tijekom povijesti karantena je mijenjala lokacije i oblik te tako Lazareti predstavljaju završnu fazu u tom procesu.
Foto: Ivana Pokupčić
Iz svega do sad rečenog vidimo da se dubrovačka vlast stoljećima trudila očuvati život i zdravlje svojih građana te je stoga Dubrovnik za nagradu uvijek imao, ima i imat će obilje posjetitelja. A ako ne volite gužvu uvijek možete pobjeći na Srđ i uživati u pogledu kao s razglednice, od Lokruma preko stare gradske jezgre i čitava Dubrovnika pa sve do očaravajućih Elafita, skupine otoka od kojih su najveći Šipan, Koločep i Lopud.
Foto: Ivana Pokupčić
No, njihov obilazak ipak ostavite za dugo, toplo ljeto, a u ovo doba godine istražite okolicu i potražite Neptunov kip koji se skriva u nedalekom Arboretumu Trsteno, možda tamo nađete inspiraciju za stvaranje poput dubrovačke pjesnikinje Cvijete Zuzorić.
Piše: Ivana Pokupčić