Spomene li se Imotski i ono što je u njemu najzanimljivije, prvo što većini padne na pamet zasigurno su Modro i Crveno jezero
Kod Modrog i Crvenog jezera već odavno putnici, prolaznici i posjetitelji redovito zastaju da bi pogledali u te goleme vodene provalije, koje u svima bude, valja iskreno reći, i divljenje i stanovitu jezu, a o kojima Imoćani s razlogom govore kao o simbolima i ponosu svojeg mjesta. Manje je poznato da se na području Imotskog, točnije u općini Lokvičići, nalaze još tri takva jezera. Iako su ta jezera manjeg opsega i manje dostupna od Modrog i Crvenog, nisu i manje atraktivna. To su Lokvičićko (ili Mamića) jezero, Knezovića jezero te Galipovac za koje su donedavno „znali“ samo mještani. Ta tri jezera, zajedno s Prološkim jezerom i Imotskim poljem čine jedinstvenu cjelinu. Smatra se da su jezera povezana s poljem budući da ne presušuju, to jest da u njima ima vode tijekom cijele godine, pri čemu razina vode varira ovisno o godišnjem dobu i padalinama.
Foto: TZ Imota
Galipovac je najveće od ova tri jezera. Strme stijene okružuju galipovački vodeni bazen dug oko 140, a širok oko 115 metara. Galipovac je najsjevernija točka ove cjeline. Za posjetitelje je pokraj jezera uređeno mjesto za predah te vidikovac – privlačna i poželjna točka za odmor i užitak, za sve ljubitelje prirode, planinare, turiste, fotografe i „slučajne“ prolaznike. Stijene oko Knezovića jezera još su strmije te je jezero u cjelini još nepristupačnije, a vizualno podsjeća na Crveno jezero, kao da je njegova umanjena verzija. Knezovića jezero duboko je oko 40 m, a voda je u tom jezeru većim dijelom godine veoma bistra.
Foto: TZ Imota
Čitavo područje, sva okolica ovih jezera, fascinira ljepotom krša i njegovom surovošću oplemenjenom vrijednim ljudskim rukama. Sve je dinamično prošarano vrtačama i brežuljcima s kaskadnim vinogradima, a o tome koliko dugo čovjek nastanjuje ovaj prostor svjedoče nam mnoga arheološka, prapovijesna i antička, nalazišta. Otud prostor oko ovih jezera nije samo prostor osebujne prirodne ljepote, koji nas uzbuđuje i svojom „neumoljivošću“ opravdano ispunja strahopoštovanjem, nego je i u kulturno-povijesnom smislu zanimljiv i važan. Zbog svega toga rodila se ideja da se jezera i njihovo okružje prikladno prezentiraju. Ideja se ostvarila i oko jezera se trasirala i uredila geostaza, duga 3,9 kilometara. Staza je ugodna za šetnju i opušteno razgledavanje, a opremljena je, naravno, osim odmorištima i vidikovcima, također i poučnim info-pločama.
Foto: TZ Imota
Geostaza Lokvičićka jezera zapravo prati planinarsku stazu istog naziva, dugu 7,7 kilometara i s visinskom razlikom od 570 metara, koju je Planinarsko društvo „Imotski“ već otprije uredilo i obilježilo. Obilaskom geostaze posjetitelji se mogu, osim uživanja u pogledu, upoznati i s geološkim specifičnostima, bogatim i razmjerno dobro očuvanim životinjskim i biljnim svijetom ovog područja te s tradicijom i bogatom baštinom vezanom uz arheološka nalazišta Lokvičićkih jezera. Zanimljivo je i bitno spomenuti da je ljepotu i važnost prirode ovog praktično netaknutog prostora prepoznao i UNESCO te da je na svom 8. zasjedanju 4. i 5. 9. 2023. u Maroku proglasio „Geopark Biokovo-Imotska jezera“ za UNESCO-ov svjetski geopark. Time je ovaj geopark postao treći hrvatski geopark koji se nalazi na UNESCO-vom popisu svjetske geološke baštine.
Foto: TZ Imota
Valja reći riječ-dvije i o administrativnom aspektu projekta. Naime, i Biokovo i Imotska jezera najprije su 2019. zasebno predložili UNESCO-vom vijeću ideju o stvaranju geoparka, a nakon toga je predloženo da se te dvije zamisli, zbog prostorne i svake druge povezanosti, geološke specifičnosti te zajedničke tradicije i baštine, sjedine u jedinstvenu cjelinu te da se osmisli jedinstveni projekt, jedan geopark, što je na kraju i učinjeno. Prema riječima čelnih osoba projekta, bez potpore grada Imotskog zasigurno se ne bi tek tako ispunili zahtjevi koje je UNESCO postavljao, no sav trud u pribavljanju i pripremi opsežne dokumentacije, što su učinile obje strane, te rad na terenu itekako su se isplatili. Na spomenutom sastanku u Maroku „Geopark Biokovo-Imotska jezera“ uvršten je na prestižan UNESCO-ov popis.
Foto: TZ Imota
To nije samo formalnost, već je i realna potpora razvoju geoturizma koji je posljednjih godina svuda u svijetu u procvatu. U tom je smislu najavljena i izgradnja modernog posjetiteljskog centra ovog geoparka koji bi surađivao s lokalnom zajednicom, a što bi bilo poticajno i za lokalno gospodarstvo. Kao suradnici geoparka, izravni ili neizravni, naći će se poljoprivredni djelatnici, nositelji uslužnih djelatnosti i ugostitelji. Nije potrebno posebno isticati kako će se to sve povoljno odraziti na mikroekonomiju imotskog područja.
Foto: TZ Imota
Konačno, valja spomenuti i to da je ovim proglašenjem otvorena posebna perspektiva budućoj suradnji u vidu istraživačke i znanstvene djelatnosti s drugim hrvatskim i inozemnim geoparkovima.
Foto: TZ Imota
Ako ste ljubitelj prirode, geologije, ako volite istraživati krajolik, upoznavati specifičnu floru i faunu, ali i tradiciju i kulturnu baštinu pojedinog područja, neka vam naš najmlađi geopark, „Geopark Biokovo-Imotska jezera“ bude nova točka u vašem itineraru.