Muzej bećarca u Pleternici – Veselo na kvadrat!

Bećarac je malo umjetničko djelo koje skriva velike poruke, a vrijednost glazbene kreativnosti koja odražava način života i razmišljanja o njemu potvrdio je 2011. godine i UNESCO uvrstivši bećarac na popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva... Iz tog blaga nastao je muzej…

Kada je nešto teško reći, ali se ne može prešutjeti, u Slavoniji se to kaže bećarcem. Bećarac je napjev koji humoristično i zapjevano progovara o svemu što bi inače samo riječima izrečeno bilo grubo. A ne daj Bože da ostane neizrečeno! U stihu se sve lakše čuje, a onda i prihvati, a onda i ispravi. Zlatna dolina, središte i srce Slavonije, pravo je mjesto za posvetu ovom veselom deseteračkom dvostihu. Bećarac je autentični napjev toliko snažan u svojoj poruci da je i tako kratak zavrijedio muzej.

Foto: Domagoj Katić, Muzej bećarca

Osmjeh je snažno oružje koje razoružava i prijatelja i neprijatelja te tako vazda pobjeđuje. Znaju to Šokci već nekoliko stoljeća, pa su svoje veselje usavršili u izričaju. Vrijednost glazbene kreativnosti koja odražava način života i razmišljanja o njemu potvrdio je 2011. godine i UNESCO uvrstivši bećarac na popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.

Foto: Domagoj Katić, Muzej bećarca

Nakon što je bećarac upisan na reprezentativan popis svjetske baštine, rodila se ideja o osnutku njegova muzeja u zemlji iz koje potječe. Od zamisli do realizacije prošlo je deset godina. U pripremi muzejskog postava i stvaranju samog muzeja sudjelovali su brojni kazivači, njih preko tisuću, s područja Slavonije, Baranje i Srijema. Osim pojedinaca, svoja su znanja iz tradicijske baštine podijelili i članovi preko 200 kulturno-umjetničkih društava također s područja Slavonije, Baranje i Srijema. Muzej je otvoren 2023. u gradu Pleternici, a nalazi se u samom središtu grada u kojemu je zelena tržnica prenamijenjena i nazvana Trg bećarca. Preuređenje trga dijelom je financirano sredstvima Europske unije, u sklopu prekograničnog projekta „Kulturna ruta bećarca i gange“ iz 2017. godine. Gradnju i uređenje unutrašnjosti muzeja omogućeno je sredstvima projekta „Svijet graševine“, kojega je temelj vinska baština Zlatne Slavonije. Muzej bećarca na mnogo doslovnih i simboličnih načina predstavlja snagu duha Slavonije, Baranje i Srijema, snagu Šokadije.

Foto: Domagoj Katić, Muzej bećarca

Postav Muzeja bećarca podijeljen je u pet cjelina u kojima se prikazuje uloga i odraz bećarca na život Šokaca od njihove rane mladosti do starosti. Muzej bećarca započinje prvom cjelinom posvećenom vinskoj kulturnoj baštini koja je prikazana u Maloj kući graševine. Ovdje možete saznati kako su to povezani vino i bećarac, ali i saznati zašto je graševina tako važna za Slavoniju, Baranju i Srijem. U drugoj cjelini Muzej vas, uz podršku atraktivne multimedije, uvodi u Svijet bećarca. 'Osobno' upoznajete pet kazivača koji vam iz prve ruke pričaju kako bećarci nastaju, o čemu govore i zašto govore to što govore. Treća cjelina, na pola puta muzejskog postava, prikazuje Bećarac kroz život. Baš kao što prolazite kroz Muzej, tako vas muzej vodi kroz život s bećarcem i uz bećarac. A budući da je vjenčanje jedan od ključnih događaja u životu, tako mu je posvećeno i razmjerno mnogo bećarskih stihova. Kako su svatovi izgledali nekada, a kako sada, možete doznati upravo u ovoj muzejskoj cjelini. Za bolji doživljaj ovdje možete zaplesati šokačko kolo pa ste već i sami napola u svatovima. Četvrta je cjelina Bećarski kalendar. Bez bećarca ništa u godini, osim korizme, nije prolazilo. Bećarac je tako sastavni dio čijala, pokladnog jahanja, kolinja, pečenja rakije, kirvaja… Na kraju vas čeka Bećarska rapsodija. Vrijeme prolazi, no bećarac je dočekao i suvremene slavonske izvođače koji nisu umanjili, nego su, dapače, pojačali njegov značaj. U Muzeju bećarca zahvaljuje se tim bećarskim pjesmonošama kao što su Kićo Slabinac, Vera Svoboda, Šima Jovanovac… Ako ste se do sada ohrabrili, zapjevajte, snimite svoj bećarac i poslušajte kako zvučite kao bećar ili bećaruša. Snimak si uz pomoć QR koda pošaljite. Ili nekome kome želite dobro. Ili…

Muzej u svom sastavu raspolaže i s dvije dvorane, jedna je za bećarske i opće kulturne šokačke radionice, a druga je kinoteka namijenjena prikazivanju baštinskih filmova koji slave tradicijske običaje.

Foto: Domagoj Katić, Muzej bećarca

Već je i analiza korijena riječi 'bećarac' siguran put ka humorističnim dosjetkama i životno iskustvenim zaključcima. Riječ je izvedenica iz tur. bekār: neženja i od perz. bīkār: besposlen. Besposleni šokački neženja glavni je kantautor napjeva nazvanog po njegovim, za ono vrijeme ključnim, osobinama. Njegovo djelo svjetske je klase, ali korijen riječi u sebi trajno čuva imidž besposličara. Bećarac se ispjevavao u mnogim radosnim prigodama, što je sve detaljno, zanimljivo i interaktivno opisano i vjerno dočarano u Muzeju bećarca.

Foto: Domagoj Katić, Muzej bećarca

Ako još niste imali sreće biti u šokačkim svatovima, propustili ste toliko toga što ne stane u prosječnu knjigu. Glavne uloge u svatovskim bećarcima nisu samo mlada i mladoženja. Punica, punac, stari svat i kum uloge su koje se temeljito bećarski obrađuju. Smiju se svi svatovi, osim možda jednog. Ljubav je najveća snaga svijeta, pa tako i najizdašnije vrelo za bećarce. Neće vas utješiti, ako je potrebno, ali će vas nasmijati i ako nije. Opjevavaju bećarci sretne i nesretne ljubavi, propale i one opstale, pa i one neuzvraćene. Tajni u bećarcu nema, besposleni šokački neženja sve vidi i o svemu progovara. Imamo i jedno posebno bećarsko upozorenje za sve. Manje je poznata varijanta ženskih bećaraca, tzv. „žensko nadpjevavanje“ koja se sastoji od ženskog odgovora na bećarac u bećarcu. Preporučamo poslušati, a uključivanje je na vlastitu odgovornost.

Foto: Domagoj Katić, Muzej bećarca

Ipak, ne dajte se zavarati! I bećari znaju za red. Postoji vrijeme u godini kada se bećarac ne pjeva ni u kojoj prigodi. To je ujedno i vrijeme kada se ne pleše, ne slavi, kada nema svatova, nema kola, kada Šokadijom vlada tišina. Korizma je tiho vrijeme koje poštuju i bećarci jer su, smijehu unatoč i baš radi njega, neodvojivi dio tradicije, običaja i načina života Šokadije.

„Smijeh je lijek“ stara je i velika istina. Lijek za svakodnevicu, za prihvaćanje životnih nedaća, i za puninu radosti. U smijehu je snaga življenja, a u tradiciji putokaz o(p)stanka. Bećarac je malo umjetničko djelo koje skriva velike poruke. Šokci nisu površni, pomislite samo koliko slojeva sukanja Šokice nose. Koliko tek slojeva života Šokci otkrivaju radeći, ljubeći, mučeći se i stvarajući...

Foto: Domagoj Katić, Muzej bećarca

Pustite smijeh u vaše dane, a za upute kako to učiniti, posjetite Muzej bećarca u Pleternici. Biti će to vaše veselje – na kvadrat!

Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji portala Heritage Croatia i TZ Požeško - slavonske županije