Senjska ploča jedan je od najstarijih hrvatskih glagoljskih spomenika, a nastala je u isto vrijeme kada i Bašćanska ploča. Umijeće pisanja, čitanja i tiskanja glagoljice od 2014. godine nalazi se na popisu zaštićenog nematerijalnog kulturnog dobra, a Dan glagoljice i glagoljaštva se obilježava 22. veljače
U srijedu, 21. veljače obilježen je Dan glagoljice i glagoljaštva u Gradskom muzeju u Senju gdje se može pogledati jedan od najstarijih hrvatskih glagoljskih spomenika – Senjska ploča, točnije mogu se pogledati sačuvani ulomci ploče. Paleografskom analizom još je ranije potvrđeno kako je ova ploča nastala istodobno kada i već poznata Bašćanska ploča, početkom 12. stoljeća, a obje su pisane na glagoljici.
Foto: Senjska ploča/ Wikipedia
„Glagoljica je pismo stvoreno za potrebe evangelizacije Slavena, a prošireno je po čitavom slavenskom prostoru“, rekla je ravnateljica Gradskog muzeja Senj Blaženka Ljubović. S obzirom na mnoge sličnosti Senjske i Bašćanske ploče, postoji mogućnost da su nastali u radionici istoga majstora. Senjska ploča je pronađena 1964. godine prigodom obnove kule Nehaj. Nije sačuvana čitava, a pronađeni fragmenti imaju, osim glagoljskih slova, također biljne ornamente.
Samo pedesetak godina nakon izuma tiskarskoga stroja u Senju se pojavila skupina ljudi koji su shvatili značenje i značaj tog izuma. Među njima je bio i Blaž Baronić, jedan od najvažnijih pojedinaca u hrvatskoj kulturnoj povijesti. Tako je 7. kolovoza 1494. godine tiskano prvo i najvrjednije izdanje Senjske tiskare - Misal, u kojem su skupljeni svi tekstovi što se koriste kod mise za cijelu liturgijsku godinu. Tiskan je na glagoljici, na hrvatsko-crkvenoslavenskom jeziku.
Foto: Baščanska ploča/ Wikipedia
Pouzdano se zna da je Senjska tiskara djelovala u razdoblju od 1494. do 1508. godine i da je u tom vremenu tiskano još šest edicija sličnog ili izravno crkvenoga sadržaja i namjene. Riječ je o sljedećim izdanjima: Spovid općena (1496.), Naručnik plebanušev (1507.), Transit sv. Jerolima (1508.), Mirakuli slavne Deve Marije (1507./1508.), Meštrija od dobra umrtja s ritualom (1507./1508.), Korizmenjak (1508.).
Inače, na području grada Senja pronađeno je još deset natpisa na glagoljici koji govore o bogatstvu hrvatske glagoljske kulture u Senju. Pronađena su dva spomenika iz crkve sv. Martina sa glagoljskim natpisima, spomenik – nadvratnik sa natpisom iz ulice Gorica, nadvratnik - takozvani natpis popa Gržana iz ulice Široka kuntrada, spomenik s natpisom fra Šimuna Mečarića, dva ulomka s nadvratnika ili gornjeg praga nekog prozora, natpis na nadgrobnoj ploči iz neke crkve u Senju, natpis iz 1522. godine, klesan latinicom i glagoljicom koji spominje Juraja Blagajića, natpis s porušene Crkve sv. Jurja, datira iz vremena oko 1540. godine te natpis s pročelja senjske katedrale.
Izvor: Culturenet.hr, Gradski muzej Senj