Ili – kako su se ostvarili snovi ambicioznog vizionara i oca biogradskog turizma...
Ugodan, moderan gradić s lijepo uređenom marinom i rivom koja vrvi životom i simpatičnim terasicama – to bi bio prvi dojam koji biste mogli steći o Biogradu. Iako malen, ovaj tipičan mali primorski grad, sagrađen na ruševinama starog rimskog naselja Blandona, svojim posjetiteljima može ponuditi mnogo toga.
Foto: TZ Biograd na Moru
O bogatstvu njegove povijesti ponajbolje svjedoči činjenica da su na ovim prostorima otkriveni ostatci ranokršćanske crkve iz davnog 5. stoljeća kao i ostatci crkvica svetog Roka i svetog Ante koji se datiraju 19. stoljećem. Prvi zapis o Biogradu na Moru pak seže u 10. stoljeće kada ga bizantski putopisac, car Konstantin VII Porfirogenet spominje u svojem djelu „De administrando imperio“ (O upravljanju carstvom). U drugoj polovici 11. stoljeća kralj Petar Krešimir IV daje izgraditi i bogato obdaruje muški benediktinski samostan sv. Ivana Evanđelista, čiji su ostatci konzervirani do danas, i onaj ženski sv. Tome Apostola, koji je, nažalost, najvećim djelom demoliran nakon što su ga 1125. godine Mlečani sravnili sa zemljom.
Foto: Zavičajni muzej Biograd na Moru
Već u 12. stoljeću ovaj gradić postaje prijestolnicom srednjovjekovnih hrvatskih vladara i biskupa, a svoj najveći procvat doživljava 1102. kada u njemu biva okrunjen prvi hrvatsko-ugarski kralj Koloman iz dinastije Arpadovića. Međutim, samo nešto više od dva desetljeća poslije Biograd će pretrpjeti teška razaranja. Mlečani mu nanose veliku štetu, biskupija se seli u Skradin, a Biograd, nažalost, gubi status grada. Ipak, Zadrani koji se u njega 1202. sklanjanju u bijegu pred križarima na 4. križarskom pohodu obnavljaju ga za nekoliko godina te mu nadijevaju nadimak Zara vecchia, to jest stari Zadar.
Foto: Zavičajni muzej Biograd na Moru
Tijekom 13. i 14. stoljeća na vlasti se izmjenjuju cetinski knezovi, vranski templari i bribirski knezovi Šubići. Poslije toga, pod dominacijom Mletačke Republike tijekom Kandijskog rata, sukoba kojeg je Osmansko Carstvo vodilo protiv Mletačke Republike između 1409. i 1797. s ciljem zadobivanja prevlasti nad Kretom, nažalost ponovo teško stradava i biva spaljen.
Brojni materijalni dokazi burne i bogate povijesti ovoga kraja sačuvani su u Zavičajnom muzeju u sklopu kulturno povijesne zbirke „Teret potopljenog broda iz 16. stoljeća“. Ta zbirka pripada stalnom postavu muzeja, a jedinstvena je u čitavoj regiji po tome što se sastoji od preko 10 000 artefakata otkrivenih na mletačkom brodu potonulom u blizini otočića Gnalić u Pašmanskom kanalu.
Foto: Zavičajni muzej Biograd na Moru
Nadalje, Biograđani s posebnim ponosom ističu kako su njihovi preci između 16. i 17. stoljeća osnovali hrvatsku narodnu vojsku koja je odigrala presudnu ulogu u protuturskim ratovima. Napomenimo kako je svim tim povijesnim zbivanjima svjedočila zavjetna crkvica sv. Roka izgrađena u tom razdoblju i koja još i danas budi znatiželju posjetitelja. Nakon pada Mletačke Republike 1797., Biograd zapada pod austrijsku vlast te njegov utjecaj slabi sve do početka 19. stoljeća kada pod francuskom vlašću dobiva općinu i sud. Konačno, razdoblje Velikog rata, sve do 1918., ponovo provodi pod upravom Habsburške monarhije.
Foto: TZ Biograd na Moru
Uzmemo li u obzir njegovu burnu povijest i brojna stradavanja ne čudi što je do začetaka razvoja biogradskog turizma došlo tek između dva svjetska rata, a zanimljivo je da su njegovi prvi gosti dvadesetih godina uglavnom bili Česi. Stoga je nekoliko godina poslije, točnije 1935., uočena potreba za izgradnjom prvog biogradskog hotela. Bio je to hotel Ilirija, a nešto modernija verzija toga hotela i danas stoji na istom mjestu te s ponosom nosi ime svoga slavnoga prethodnika. Za podizanje prvog, originalnog hotela najzaslužniji je armenski građevinski poduzetnik Vagan Melik Karaganjan, koji se za njega založio i pružio financijsku podršku.
Ovaj vizionar velikih ambicija i otac biogradskog turizma sanjao je da ovaj gradić postane ni manje ni više nego „jugoslavenska Nica, mondeno ljetovalište međunarodnog značaja“ te je stoga uvelike doprinio i osnivanju Društva za poljepšavanje mjesta i unapređenje turizma „Soline“.
Foto: Zavičajni muzej Biograd na Moru
Unatoč velikim razaranjima koja je pretrpio za vrijeme Domovinskog rata, „bijeli grad“ je brzo zaliječio rane koje mu je nanijela srpska artiljerija. O brzini njegova preporoda ponajbolje svjedoči činjenica da je 2007. osvojio srebrnu medalju na prestižnom natjecanju Srebrni cvijet Europe koja odaje priznanje najbolje hortikulturno i urbano uređenim mjestima čije se cjelokupno uređenje nastoji provoditi po načelima održivog razvoja. Time se je Biograd pokazao kao moderan grad po mjeri čovjeka koji se želi razvijati u skladu sa suvremenim trendovima i potrebama svojih stanovnika i sve brojnijih posjetitelja. Sigurni smo kako bi se gospodin Karaganjan osobito ponosio napretkom grada u koji je uložio toliko srca i duše!
Foto: Zavičajni muzej Biograd na Moru
Rast njegove popularnosti među stranim i domaćim posjetiteljima pred Biograd je postavio izazov razvoja turističke ponude koja će ispuniti očekivanja velikih i malih gostiju, kako onih koji se jedva čekaju okupati i osunčati u ljepoti biogradskih plaža, tako i avanturista koji tijekom aktivnog odmora žele otkriti što više prirodnih ljepota i kulturnih zanimljivosti koje ih okružuju. Tako se danas osim prekrasnih plaža i uređenih šetnica Biograd diči i činjenicom da se je zbog prostranosti i modernosti svoje marine te neposrednoj blizini čak triju nacionalnih parkova, a to su Np Kornati, Np Paklenica i Np Krka, te Parka prirode Telašćica profilirao kao omiljena destinacija među pobornicima nautičkog turizma. O trudu koji ulaže u to da tim posjetiteljima pruži optimalno iskustvo ponajbolje govori činjenica da je Biograd već godinama domaćin najvećeg srednjoeuropskog nautičkog sajma koji svake godine okuplja preko dvadeset tisuća posjetitelja iz Europe i šire.
Foto: TZ Biograd na moru
Napomenimo i to da se ni oni koji preferiraju morske dubine od njegove uzburkane površine ne moraju osjećati zakinuto jer će u Biogradu moći uživati u brojnim satima ronjenja i razgledavanja prirodnih ljepota i bogatstva koje skriva biogradsko podmorje. Konačno i pobornici ostalih sportova zasigurno će naći nešto za svoju dušu, od tenisa do jahanja.
Za ljubitelje izleta „bijeli grad“ može postati idealnom bazom za razgledavanje vrijednih destinacija bogate povijesti na čitavoj obali, primjerice prekasnog Zadra, udaljenog samo dvadesetak kilometara, koji je jedan od najstarijih gradova na Jadranu, pitoresknog Šibenika ili šarmantnog Nina.
Foto: Vransko jezero/Wikipedija
Posjet Parku prirode Vransko jezero u neposrednoj blizini, u sklopu kojeg se nalazi naše najveće prirodno jezero, a koje je ujedno jedna od posljednjih mediteranskih močvara, podjednako će oduševiti ljubitelje sporta i prirode. Osim dugih šetnji te plovidbe kanuom po zeleno tirkiznim vodama jezera ili lovljenja štuke i šarana, posjetitelji će imati jedinstvenu priliku opustiti se promatrajući neke od 256 vrsta ptica vodarica zabilježenih na području Parka. Obzirom na to nevjerojatno bogatstvo ne začuđuje da je Park uvršten na popis važnih ornitoloških područja u Europi te proglašen Posebnim ornitološkim rezervatom.
Prekrasno područje obilježeno poviješću, raskošna i očuvana priroda i pregršt aktivnosti po svačijem ukusu... što biste mogli tražiti više od svog odmora?