Biograd na Moru hrvatski je grad zanimljive i burne povijesti, koji je do danas ostao jedinstven po svojim prirodnim ljepotama i geostrateškom položaju
Biograd se može podičiti titulom kraljevskoga grada jer je bio prijestolnica srednjovjekovnih hrvatskih vladara, a u njemu se održalo i povijesno krunjenje Arpadovića čime je nastala država koja je trajala više od 800 godina. U 10.st. prvi put se spominje ime Biograd, no pretpostavlja se da je prvotno niknuo još iz antičkih ruševina na temeljima naselja Blandona.
Foto: Ostaci bazilike sv. Ivana, Zavičajni muzej Biograd
U 11.st kralj Petar Krešimir IV. ondje podiže biskupiju, samostan i baziliku sv. Ivana. Nakon izumrća domaće kraljevske loze – Trpimirovića, mađarska dinastija Arpadovića predvođena Kolomanom 1102. ulazi u Biograd. Navodno, mađarski je kralj u Biogradsku luku poslao vojsku da ondje dočeka njegovu zaručnicu, normansku princezu, čemu se suprotstavilo hrvatsko plemstvo predvođeno Petrom Svačićem. No, Koloman pobjeđuje, te se ondje kruni za hrvatskog kralja, što nam svjedoči o važnosti Biograda na Moru unutar tadašnje Hrvatske. Kralj Koloman je prema izvorima puno boravio na području od Zadra do Trogira, ali pretežito u Biogradu, koji je kasnije bio rezidencija i njegova sina, kralja Stjepana.
Foto: Zara Vecchia, Zavičajni muzej Biograd
Točno sto godina nakon ovog događaja Biograd je ponovo poprište povijesnih zbivanja. Riječ je naime o Četvrtoj križarskoj vojni u kojoj su križari po naputku Venecije razorili Zadar, a bjegunci iz Zadra naseljavaju se u Biogradu koji se od tada naziva Zara Vecchia (u doslovnom prijevodu „Stari Zadar“). Zbog udaljenosti kralja vlast nad gradom sve više dolazi u ruke domaćeg moćnog plemstva – bribirskih knezova Šubića, kasnije Zrinskih, koji se slobodno mogu nazvati najmoćnijim hrvatskim velikašima. Nesretnim političkim izborom nesposobnog kralja Ladislava Napuljskog u 15.st. Biograd u sklopu čitave Dalmacije prodajom pripada Veneciji, te gradom sada vlada mletački dužd. U isto vrijeme iz zaleđa mu prijeti turska opasnost, te je u dva navrata zapaljen i opljačkan, pri čemu su nažalost uništena srednjovjekovna zdanja. Nakon sloma Venecije i sloma turske opasnosti Biograd u 19.st. potpada pod kratku francusku vladavinu.
Foto: Biogradska riva početkom 20.st, Zavičajni muzej Biograd
Zbog takve burne prošlosti isprepletene ugarskim, mletačkim, turskim i francuskim utjecajima, o procvatu turizma u Biogradu možemo govoriti tek u međuratnom razdoblju, a kao prvi gosti iz inozemstva spominju se Česi. Zbog svoje iznimno povoljne lokacije na središnjem dijelu hrvatske obale, uz Jadransku magistralu između Zadra i Šibenika, u blizini Vranskog jezera, nedaleko nekoliko nacionalnih parkova, pomorskom linijom povezan s Pašmanom (Tkon), te s više uređenih plaža koje gotovo uranjaju u staru gradsku jezgru, Biograd na Moru je s razlogom postao omiljeno turističko središte u Hrvatskoj i šire.
Foto: Biograd oko 1970.g., Zavičajni muzej Biograd
Ljubitelji kulturne baštine zasigurno će se zagledati u iskopine srednjovjekovne crkve sv. Ivana Evanđeliste i crkvu Sv. Stošije (Anastazije), te prošetati povijesnom jezgrom grada, dok je gotovo nezaobilazno posjetiti barem jednu od plaža (Dražice, Soline, Slanicu ili Bošanu), te uživati u obližnjim kafićima i restoranima s bogatom ponudom mediteranskih i drugih jela. Tijekom ljetnih mjeseci paleta događanja na gradskoj pozornici je raznovrsna, no da grad ne živi samo u sezoni svjedoče brojne priredbe i festivali koji se odvijaju tijekom godine. 'Biograd street music festival', 'Biograd boat show', 'Slovenski vikend' te 'Biogradska Noć' samo su neki od evenata koji okupljaju domaće i strane posjetitelje. Dok oni željni aktivnosti i avanture dozu adrenalina mogu pronaći u obližnjem adrenalinskom parku prilagođenom za sve uzraste. U Biogradu na Moru tako možete uživati neovisno o vremenskim prilikama i u svim mjesecima u godini. Bilo da ste ljubitelj prirode, povijesti, arhitekture, avanture, nautike ili mediteranske kuhinje, ovdje u 'srcu Dalmacije' dobar provod je neizbježan.