Brela – crkve i kapele pod Biokovom čuvaju baštinu i pričaju priče

U Brelima nalazimo značajan broj sakralnih objekata, bilo crkvi, kapela ili spomena na iste. Naime, ovdje su postojale crkve prije turskih osvajanja u 15. i 16.st., a brojne su obnovljene nakon odlaska Turaka u 18.st., noseći ime ili barem oblik starih…

Svaka crkva i kapela priča svoju priču o nastanku, podizanju i očuvanju. Tako je vrijedan spomenik sakralne baštine današnja Crkva Gospe od Karmela, koja se prije zvala Gospa od Pobjede. Crkva je to križnog tlocrta građena u baroknom stilu, a dao ju je podići makarski biskup Nikola Bijanković u spomen na junačku obranu Sinja 1715. godine. Biskup je ostao zapamćen i po 'Bijankovićevu boru', boru koji je rastao iz starog kamena i bio star više od 300 godina, pod kojim je biskup često sjedio i meditirao. Kako je biskup Nikola zadužio Breljane svojim radom i zaljubljenošću u njihovo misto, pokraj crkve Gospe od Karmela postavljen mu je spomenik 2015. godine. Osim bora, Brela su poznata po još jednom stablu. Naime, ovdje je preko 300 godina živio i hrast medunac zaštićen kao spomenik prirode, ali je nažalost uništen u oluji 2012. godine. No, znanstvenici su uzeli grane i uspjeli iz njih uzgojiti mladicu hrasta te se danas u dvorištu iste ove crkve nalazi – klonirani hrast medunac!


Foto: Spomenik biskupu Bijankoviću, TZ Brela

Bijankovićev spomen u Brelima ostaje i u opremanju crkvi, za Gospu od Karmela nabavio je 'Bogorodicu s djetetom' bizantske provinijencije. Ova se slika izlaže ispred crkve na blagdan Gospe od Karmela 16. srpnja, kako bi je mještani častili. Zvonik je crkvi nadograđen u 19. st. i uz njega se veže tragična priča graditelja Bertapelle i obitelji Štampara koji su kamen dopremali s rodnog Brača, te su opteretivši brod kamenom naišli na oluju u kojoj je poginuo jedan od njih, upravo Petar Štampar koji se odupirao plovidbi upozoravajući da je brod preopterećen. Tragična je to priča o dinastiji graditelja koji su bili nadaleko poznati. Zvonik ove crkve podsjeća na ložu zvonika uz dominikansku crkvu u Starom gradu na Hvaru koja se također pripisuje Štamparima.


Foto: Crkva Gospe od Karmela, TZ Brela

Kako je pobožnost Bogorodici Mariji ovdje uvelike bujala svjedoči i sljedeća crkva njoj posvećena, stara crkva Gospe od Zdravlja. To je klasična crkva dalmatinskog zaleđa 18. st. kakve se grade nakon turskih ratova. Makarski biskup jednom je spominje i pod nazivom Gospe od Ružarija, a uz to i Bezgrešnog začeća, dok se današnji naziv ustalio u 19. st.


Foto: Ikona 'Bogorodica s Djetetom', TZ Brela

Župna crkva sv. Stjepana Prvomučenika (naslovna fotografija) prvotno je sagrađena u 17. st. za makarskog biskupa Bartula Kašića, a na njenom mjestu podignuta je nova nakon odlaska Turaka u 18. st., treća crkva građena je na istom mjestu u 19. stoljeću. Današnju crkvu krasi oltar prenijet iz stare crkve s Gospinim kipom koji je nabavljen u Veneciji, stoga je nešto najljepše što se od umjetnina moglo nabaviti u ono doba. Na koru crkve sačuvane su dvije barokne slike, Sv. Petar i sv. Jeronim, a oltarnu palu Sv. Jurja, Sv. Ivana i Sv. Petra izradio je Antonio Zuccaro, poznat po unutarnjim dekoracijama kazališta u Šibeniku, Zadru i Splitu. Kameni zvonik prigrađen je crkvi u 20. st.


Foto: Crkva sv. Nikole, TZ Brela

Crkva svetog Nikole srednjovjekovna je crkva na brdu Prirovac, građena u 14. st., a riječ je o jednobrodnoj crkvi s gotičkim momentima. S ove lokacije puca prelijep pogled na šire područje. Zanimljivo je da se crkva prvi puta spominje u 16. st. kada joj je biskup iz nekog razloga dao interdikt (zabranu dijeljenja sakramenata). Također, crkva sv. Jurja u Gornjem selu podignuta je na početku 20. st. na mjestu stare koja se spominje u 18.st., kada je harambaša Ivan Ribičić sa sumještanima crkvi darovao zemlju. Nadalje, sveti Ilija na lokalitetu Dugiš u Potpoletnici tradicionalno je mjesto hodočašća iz podbiokovlja i Poljice, a nalazi se u šumarku hrasta u kojem putnici mogu otpočinuti i uživati u posebnoj tišini koju donosi udaljenost od mjesta.


Foto: Crkva sv. Ilije, TZ Brela

U ovoj priči o sakralnoj baštini i borbi za očuvanje nje i vjere na ovim područjima valja spomenuti i dvije kapele. Kapela svetog Kaje najstarija je sačuvana kapela breljanskog područja sagrađena u 18. st na Nevistinoj stini – putu iz Donjih u Gornja Brela. Pobožnost svetom Kaji papi i biskupu, popularizirao je također makarski biskup Bijanković.


Foto: Crkva Gospe od Karmela, TZ Brela

Za kraj tu je kapelica svetom Roku izgrađena početkom 19. st., mještani je podižu uz cestu prema župnoj crkvi kao zahvalu za minulu epidemiju kuge, a drugu nedaleko od prve, godinu dana kasnije. Čini se da je epidemija bila velikih razmjera, ali pobožnost mještana koji su se predali u zagovor svetog Roka još i veća. Primjećuje se kako su se Breljani utjecali vjeri u pogibeljnim situacijama ratova, epidemija i bolesti, te da su i oni u velikoj mjeri svojim doprinosom sudjelovali u podizanju ili obnovi sakralne baštine. Sakralni objekti obnovljeni na starim lokalitetima danas se savršeno sljubljuju s prirodom, te svojim stanovnicima i gostima otkrivaju jedinstvenu sliku Brela.

Povezani članci
Plemićka ruta za plemenite doživljaje

Plemićka ruta za plemenite doživljaje

Svetačke sličice kao omiljeni predmeti pučke pobožnosti

Svetačke sličice kao omiljeni predmeti pučke pobožnosti