Sedam mjesta smještenih između Trogira i Splita čine jedan neuobičajen grad koji se proteže uzdužno uz obalu, a temelji se na povijesnim dvorcima – kaštelima, koje su ovdje davno podigle plemićke obitelji…
Tragove života na području Kaštela nalazimo još u prapovijesti, o čemu nam svjedoče izvori iz Mujine pećine, koja se nalazi u brdskom predjelu, iznad Planog na putu prema Prgometu. To što se pračovjek zatekao, a kasnije i nastanio na ovom prostoru, govori nam da je ovdje pronašao dovoljno plodnog tla i pitke vode. Lokalno stanovništvo dolazi u kontakt s već prisutnim Grcima u Trogiru, njihovom kulturom i umjetnošću. Prostor luke Resnik svjedoči o trgovini Grka i Delmata, jer su ondje pronađeni brojni artefakti helenističkog razdoblja. Utjecaj Rima na ovom prostoru još je dalekosežniji.
Foto: Mujina pećina, Muzej grada Kaštela
U Resniku kasnije (1.st.), car Klaudije gradi naselje Siculi za svoje ratne veterane kojima se po rimskom običaju dodjeljivala zemlja kao plaća, te oni postaju jedan od nositelja romanizacije ovoga kraja. Čitavo područje Kaštela u 5.st. potpada pod upravu Istočnog rimskog carstva, no zbog udaljenosti, veze i utjecaji prijestolnice su ograničeni. U 7.st. dolaze Hrvati unutar slavenskih plemena, te se lagano formiraju naselja kao i političke cjeline, a također cvjeta proces pokrštavanja. Najveća zanimljivost s područja Kaštela govori o knezu Trpimiru koji je 4. ožujka 852. na lokalitetu Bijaći izdao povelju kojom je crkvi poklonio zemlju. Veliki značaj Trpimirove darovnice je to što se ovdje prvi puta spominje ime Hrvat (Dux Chroatorum)! Stoga je ovo jedan od najznačajnijih spomenika čitave hrvatske povijesti, te je grad Kaštela nedavno proslavio svoj Dan grada, koji se tradicionalno obilježava svake godine 4. ožujka, upravo na datum izdavanja Trpimirove darovnice.
Foto: Trpimirova darovnica, Gradska knjižnica Kaštela
Nakon 12.st. jača lokalno plemstvo koje je zadržalo povlastice i sve više nastoji učvrstiti svoj utjecaj, Split s jedne strane i Trogir s druge, čime se smanjila samouprava Kaštela. Ovo nadmetanje vidljivo je u trogirskoj gradnji kule Sv.Petra u Podmorju, dok splitski kler gradi kulu u Kaštel Sućurcu. U konačnici prevlast nad Kaštelima, ali i Splitom i Trogirom u 15.st. preuzima Venecija.
Foto: Utvrda Kaštilac, Ivan T. Wikipedia
U međuvremenu Turci osvajaju dalmatinsko zaleđe te zbog njihove blizine i opasnosti dolazi do naglog iseljavanja stanovništva s prostora današnjih Kaštela. Kako bi omogućio obranu od Turaka, Trogiranin Koriolan Ćipiko počinje graditi kaštel (utvrdu), koja bi kao sigurno utočište spriječila daljnje iseljavanje. Po uzoru na njega i drugi splitski i trogirski moćnici rade isto, te je u kratkom vremenu izgrađeno 20 kaštela. Čini se da je ovakva organizacija uistinu primorala Turke da se drže podalje, a oslobađanjem Klisa, Solina i Zagore stanovništvo može odahnuti, te posljedično bedemi oko naselja nestaju.
Foto: Dvorac Vitturi, Muzej grada Kaštela
U 18.st. mletačku vlast zamjenjuje Austrijsko carstvo. Početkom 19.st Francuzi ulaze u Dalmaciju, te Napoleonov upravitelj gradi cestu kroz Kaštela spajajući ih s Trogirom i Splitom. Francuskim porazom 1815. Dalmacija, a time i Kaštela, potpadaju opet pod Austrijsku krunu te su nakon dugo vremena ponovo (barem krunom) povezani s ostatkom Hrvatske. Austrijska vlast gradi željeznice i luke te otvara škole. Tijekom Drugog svjetskog rata Kaštela nakratko pripadaju Italiji, da bi ponovo bila integrirana ostatku zemlje. Općina Kaštela utemeljena je 1986., dok nastankom Republike Hrvatske dobivaju status grada. S procvatom turizma 60-ih godina prošlog stoljeća Kaštela postaju područje interesa zbog svoje bogate kulturno-povijesne baštine, ali i prirodne ljepote gdje je zelenilo i plavetnilo odlično uklopljeno u okvir modernih urbanističkih rješenja, čuvajući tako posebnost ovog zavičaja.
Foto: Plaža Resnik, Muzej grada Kaštela
Tako ljubitelji povijesti i arhitekture u svakom od sedam Kaštela najprije mogu posjetiti dvorce koji se nalaze na samoj obali. Tamo će upoznati legendu o nesretnim ljubavnicima, kaštelanskim Romeu i Juliji, a nezaobilazna je za posjetu utvrda Kaštilac u Kaštel Gomilici gdje je snimana jedna sezona Igre prijestolja. Također u Kaštelima se nalazi maslina stara oko 1500 godina koja svjedoči o životu težaka na ovom području. Ljubitelji prirode u Kaštel Novom, u okruženju svetišta Gospe od Stomorije mogu pronaći Biblijski vrt – spoj umjetnosti i prirode uređen biblijskim motivima – jedinstven na ovim područjima. Nadalje, avanturisti i planinari mogu krenuti na uspon iz Kaštel Staroga do prijevoja Malačka koji vodi prema vidikovcu s kojeg se vide Kaštela, Trogir i Split, ali i Zagora i otoci. Najtraženija mjesta su svakako plaže koje su uređene, lako pristupne, okružene restoranima i kafićima te istovremeno uklopljene u prirodu. Gastro ponudi koja se temelji na ribi i mediteranskoj kuhinji treba pridodati vrsna vina, od kojih je najpoznatiji kaštelanski crljenak. No Kaštela ne žive samo tijekom ljetnih mjeseci što svjedoče i eventi van sezone poput Adventa i Karnevala koji su popularni i dobro posjećeni. Stoga danas, grad temeljen na sedam povijesnih kaštela pruža sedam čvrstih razloga da dođete, vidite i uživate u prožimanju mirisa mora, mediteranske vegetacije i arhitekture koja ponosno čuva dašak povijesti i prvi spomen imena Hrvata.