Interpretacijski i posjetiteljski centri – interpretacija hrvatske baštine na moderan način

Interpretacija je umjetnost pričanja priče s ciljem da se stvori doživljaj koji ostavlja dubok dojam i iskustvo koje se duboko utiskuje u sjećanje... Posljednjih se godina bilježi trend uspostave interpretacijskih i posjetiteljskih centara diljem Lijepe Naše..., a svaki od njih ima svoju posebnu priču koju želi ispričati

Hrvatska je površinom relativno mala zemlja, ali zato obiluje prirodnom i kulturnom baštinom. Ona je bogatstvo koje smo naslijedili i koje smo odgovorni očuvati za sljedeće generacije, jer baština je okosnica našeg identiteta. U prirodnu baštinu spadaju biljni i životinjski svijet te razni prirodni fenomeni u koje ubrajamo reljefna obličja, vodene površine i tokove, krajobraze, podzemne i morske prostore i tako dalje. U kulturnu baštinu ubrajamo, pak, sva materijalna pokretna i nepokretna dobra te nematerijalna dobra koja je čovjek izradio. Pođemo li od toga da je baština ono što netko želi prikupiti i očuvati te prenijeti budućim naraštajima, onda bi je prije svega trebalo dobro poznavati i istinski vrjednovati.

Foto: Kuća Panonskog mora, Borna Subota, TZ PSŽ

No čini se da mi u Hrvatskoj nismo do kraja svjesni koliko je to naše bogatstvo veliko i vrijedno. Eventualno je mnogima još iz školskih klupa poznat podatak da je u Republici Hrvatskoj zaštićeno 8 nacionalnih parkova i 12 parkova prirode. No neka svatko za sebe postavi pitanje kakve bi rezultate među građanima Hrvatske polučio kviz znanja o poznavanju cjelokupne prirodne i kulturne baštine. Primjerice, tko bi znao nabrojiti što spada pod svaku od devet kategorija zaštićenih područja osim nacionalnih i prirodnih parkova, što se točno od hrvatske baštine nalazi na UNESCO-vim popisima ili koliko lokaliteta nosi oznaku europske baštine. Možda nedovoljno poznavanje nije samo posljedica nezainteresiranosti nego je uvjetovano i time što se ti podatci doživljavaju suhoparnima i knjiškima te ne pobuđuju u nama nikakve osjećaje. Može li se to promijeniti? Postoje li već neki primjeri dobre prakse?

Foto: Terra Panonica, Borna Subota, TZ PSŽ

Raduje nas da su promjene već u tijeku i to u obliku interpretacijskih i posjetiteljskih centara koji posljednjih godina niču diljem Hrvatske. Polazište im je shvaćanje baštine kao resursa koji valja znati dobro predstaviti i približiti kako stanovnicima koji njezinim boljim poznavanjem učvršćuju svoj identitet, tako i sve zahtjevnijim inozemnim posjetiteljima u sklopu održivog turizma.

Foto: Geo info centar Voćin, Borna Subota, TZ VPŽ

Radi se, dakle, o interpretaciji, pojmu koji svoj korijen ima u latinskoj riječi interpretare i znači otkriti smisao neke stvari. Freedman Tilman, kao njezin rodozačetnik, još je 1957. interpretaciju definirao kao obrazovnu aktivnost čiji je cilj otkriti značenja i odnose korištenjem originalnih predmeta, izravnim kontaktom i ilustrativnim medijima, a da se pritom ne priopćuju samo suhoparne činjenice. Drugim riječima, interpretacija je umjetnost pričanja priče kojoj je cilj u prvom redu objasniti, a ne obavijestiti. Njome se ponajprije želi nešto otkriti, a ne samo pokazati. 

Foto: Dravska priča, Matija Turkalj,  TZ VPŽ

Znatiželju se nastoji potaknuti, a ne samo zadovoljiti. To se čini tako da se složeni stručni izrazi, bez gubitka smisla i točnosti, prevode u jednostavnije i prosječnim ljudima razumljivije izraze. Uključivanjem svih osjetila posjetitelje se nastoji uvući u priču izazivanjem što snažnijih osjećaja te da tako i sami osjete dijelom priče. Stvara se doživljaj koji ostavlja dubok dojam i iskustvo koje se duboko utiskuje u sjećanje.

Brojne su dobrobiti koje se ostvaruju takvim pristupom odnosno osmišljenom i planskom uspostavom interpretacijskog ili posjetiteljskog centra na nekoj baštinskoj lokaciji. Dobrobiti su očigledne kako za lokalnu zajednicu tako i za posjetitelje, a dugoročno utječu na unaprjeđenje prirodne, ekonomske, kulturne i socijalne održivosti pojedine baštinske lokacije.

Foto: Kuća Panonskog mora, Borna Subota, TZ PSŽ

Prepoznavanjem mnogih dobrobiti i zahvaljujući dostupnim izvorima financiranja, uključujući europske poput NATURA 2000, kojima se potiču takvi projekti, posljednjih se godina bilježi trend uspostave interpretacijskih i posjetiteljskih centara diljem Lijepe Naše. Iako nisu svi popisani na jednome mjestu, online pretraga pokazuje da u tome prednjače javne ustanove poput nacionalnih parkova i parkova prirode.

Foto: Dravska priča, Matija Turkalj,  TZ VPŽ

Što se tiče nacionalnih parkova, primjerice, u NP Brijuni interpretacijsko-edukacijski centar nalazi se u takozvanoj Kući za brodice, u NP Krka urešena je „Lugareva kuća“, Posjetitelji centar „Kuća Velebita“ i Edukacijsko-interpretacijski centar „Planinska igraonica“ djeluje u sklopu NP Sjeverni Velebit, u NP Risnjak postoji Interpretacijski centar „Skriveno blago Risnjaka“ (Crni Lug), a u NP Paklenica dovršava se projekt „Podzemni grad Paklenica“.

Foto: Požeška kuća, Antun Štiglić, TZ PSŽ

Ne zaostaju ni parkovi prirode, jer primjerice u PP Medvednica već djeluje Centar za posjetitelje „Medvedgrad“, u PP Kopački Rit postoji Prijemni centar „Mali Sakadaš“ kao i Prezentacijsko-edukacijski centar „Tikveš“, u PP Učka izgrađen je Centar za posjetitelje „Poklon“, u PP Telašćica nalazi se Interpretacijsko-edukacijski centar „Grpašćak“, a u kontekstu PP Biokovo u Makarskoj je uređen Prezentacijski centar „Adrion – srce planine“. Velik iskorak napravljen je u PP Papuk, prvom hrvatskom geoparku, gdje već djeluje Centar za posjetitelje „Kuća panonskog mora“ u Velikoj te Geoinfo centar u Voćinu, a nedavno je odobreno financiranje vrijednog projekta Prijemne točke „Vrata Papuka“.

Foto: Muzej bećarca, Domagoj Katić, TZ PSŽ

Neke županije također su krenule tim putem pa tako u Rijeci djeluje Interpretacijski centar prirodne baštine Primorsko – goranske županije, a u Dugopolju pokraj Splita izgrađen je Posjetiteljski centar „Skrivena Dalmacija“ koji interpretira prirodnu baštinu Splitsko-dalmatinske županije s naglaskom na planinu Mosor. Postoje već i interpretacijski centri na više lokacija koji čine jedan niz poput Interpretacijskih centara „Putovima Frakopana“ (Bakar, Bribir, Brod na Kupi, Čabar, Kraljevica, Krk, Trsat).

Foto: Geo info centar Voćin, Borna Subota, TZ VPŽ

Trendu se priključuju pojedini gradovi i mjesta koja nastoje na moderan način interpretirati svoju baštinu. U Pleternici je već izgrađen Interpretacijski centar „Terra Panonica“, u Dubašnici na otoku Krku može se posjetiti Interpretacijski centar maritimne baštine „DUBoak“, a u selu Kotišina pokraj Makarske posjetitelje očekuje Interpretacijski centar „Veliki Kaštel“. Negdje je, pak, po odobrenju financiranja započeta izgradnja. Tako će u dogledno vrijeme posjetitelji moći obići „Kuću od 5 dolori“ – Interpretativni centar ribarstva „Mario Puratić“ u mjestu Sumartin na otoku Braču, a u Lipiku Interpretacijski centar termalne baštine „Vila dobre vode“.

Foto: Požeška kuća, Antun Štiglić, TZ PSŽ

Vjerske zajednice također počinju prepoznavati priliku koja se pruža i odlučuju se poduzeti konkretne korake kako bi i njihova baština zasjala novim sjajem. Hvalevrijedan primjer svakako je Interpretacijski centar katedrale sv. Jakova „Civitas sacra“ u Šibeniku.

Foto: Dvorac Janković, Matija Turkalj, TZ VPŽ

Zaključno, može se pretpostaviti da prosječan hrvatski građanin nije upoznat s ovim sve brojnijim mogućnostima za interaktivno upoznavanje hrvatske prirodne i kulturne baštine. Uz to, s pravom se može očekivati kako će u godinama koje dolaze Hrvatska sve više biti premrežena interpretacijskim i posjetiteljskim centrima. Već sada kada bi, primjerice, neka obitelj odlučila obići samo gore spomenute centre, vjerojatno ih ne bi mogla posjetiti sve tijekom jedne godine, nego bi joj to bio višegodišnji itinerar. Ako ništa drugo, portal Heritage Croatia mogao bi im pomoći da se odluče na takav vrijedan pothvat donoseći kratke prikaze spomenutih centara, jer svaki ima svoju posebnu priču koju želi ispričati.