Ovih dana svi putevi vode u Karlovac i Nacionalno svetište svetog Josipa koje uoči središnjega blagdana, ali i tijekom cijele godine privlači velik broj hodočasnika i posjetitelja. Osim njega, Karlovac nudi i obilje drugih duhovnih i kulturnih sadržaja pa ne čudi što ga se naziva baštinskim gradom na četiri rijeke…
Kako se bliži još jedna proslava blagdana sv. Josipa koji je zaštitnik Karlovca i naše Domovine, tako ovaj grad i Nacionalno svetište svetog Josipa širokih ruku dočekuju rijeke hodočasnika i turista sa svih strana potvrđujući svoj status duhovne i kulturne oaze središnje Hrvatske. Primjetljivo je kako to stožerno mjesto duhovnosti sv. Josipu iz dana u dan raste i nudi sve bogatiji sadržaj.
Foto: TZG Karlovac
Svetište je lokacijski smješteno na zapadnom dijelu grada koji se naziva Dubovac, a današnja crkva sv. Josipa građena je zbog potreba dubovačke župe. Već tijekom gradnje počele su se javljati ideje da mjesto postane svetištem, molbama je bilo udovoljeno te je Biskupska konferencija 1987. godine donijela zaključak da crkva konačno postane Nacionalno svetište sv. Josipa Crkve u Hrvata, a sve kao izraz duboke posvećenosti našega naroda ovom svecu, kojega je Državni sabor još 1687. godine izabrao za zaštitnika tadašnje Kraljevine Hrvatske.
Foto: TZG Karlovac
Ovo svetište napose okuplja vjernike na blagdane sv. Josipa i to 19. ožujka (Sveti Josip, zaručnik Blažene Djevice Marije), 1. svibnja (Sveti Josip, radnik), 10. lipnja (Sveti Josip, zaštitnik Domovine Hrvatske) te 15. rujna na godišnjicu posvete crkve, kao na i druge blagdane i svetkovine. Hodočasnici tamo mogu izvršiti svoje zavjete, srijedama sudjelovati u pobožnostima, slaviti misu i ispovjediti se, upisati u Bratovštinu sv. Josipa za pomoć umirućima, postati prijatelj Svetišta, upisati misne nakane, okrijepiti se u Hodočasničkom domu mons. Marijan Radanović, pretplatiti se na Glasnik sv. Josipa ili pak posjetiti suvenirnicu. Također ovdje se nalazi galerija Martin Borković sa stalnim postavom kao i brojnim izložbama tijekom godine.
Foto: TZG Karlovac
Dubovac osim Svetišta nudi i razgledavanje Staroga grada pokraj rijeke Kupe čija je gradnja, prema zapisima, dovršena još u srednjem vijeku u svrhu obrane trgovaca, lađara i drugih žitelja toga kraja. Stari grad Dubovac sa svojom Branič kulom reprezentativni je primjer feudalnoga graditeljstva u Hrvatskoj, a ime je dobio po dubu odnosno hrastu koji krasi to područje. Ovaj simbol Karlovca uz muzejski postav i restoran, unutar zidina pruža nezaboravan ugođaj.
Foto: TZG Karlovac
Karlovac je poznat i po zvjezdolikom izgledu negdašnje karlovačke utvrde gdje započinje njegova povijest 13. srpnja 1579. godine, a koja se danas prepoznaje u obilju parkova te obrisima zgrada koje rese središnji dio grada. Iz Dubovca smo tako došli do Zvijezde gdje su smješteni karlovački franjevci čija se prisutnost bilježi još u 17. stoljeću. Graditeljski sklop franjevačkog samostana i crkve Presvetoga Trojstva nesumnjivi je biser koji je nastajao stotinama godina i kojega rese obilježja različitih umjetničkih izraza – od renesanse, baroka, klasicizma do kasnog romantizma i suvremenih strujanja.
Foto: TZG Karlovac
Osim franjevačke prisutnosti, Karlovac je obogatilo i obogaćuje djelovanje redovnika pavlina na Kamenskom. Iako će za posjet njihovu samostanu trebati nešto više minuta, izdvojena lokacija pružit će poseban ugođaj, a razlog tomu je obnovljen samostanski kompleks i njegovo sakralno bogatstvo te bogata povijest toga pustinjačkog reda, koja svoje početke u Karlovcu bilježi još 1404. godine.
Foto: TZG Karlovac
Zaljubljenike pak u noviju hrvatsku povijest, a posebno čuvare sjećanja na Domovinski rat, zaintrigirat će postav Muzeja Domovinskog rata smještenog u gradskoj četvrti Turanj uz državnu prometnicu Karlovac – Plitvice. Turanj je za Karlovčane simbol otpora i pobjede gdje je zaustavljen neprijatelj u pokušaju okupacije grada, a sama zgrada iz austrougarskoga vremena doživjela je specifičnu rekonstrukciju što je rezultiralo i njezinim karakterističnim izgledom. Prizemlje je rezervirano za Spomen – sobu karlovačkim braniteljima Domovinskog rata i suvenirnicu, na prvom katu postavljena je stalna izložba „Karlovac 1991. – 1995.“, dok je u potkrovlju smještena višenamjenska dvorana s knjižnicom i čitaonicom.
Foto: TZG Karlovac, Denis Stošić
Šetnju karlovačkim duhovno-kulturnim i turističkim lokacijama završavamo u Slatkovodnom akvariju „Aquatika“ smještenom uz desnu obalu rijeke Korane. Namijenjena svim poklonicima bioraznolikosti kojoj se posebno raduju djeca i mladi, ova javna ustanova educira posjetitelje kako na održiv način koristiti hrvatska prirodna bogatstva. U „Aquatici“ se može razgledati bogatstvo života u rijekama i jezerima, vidjeti primjerke stotinjak slatkovodnih ribljih vrsta te se upoznati s geološkom prošlosti, tradicijskom kulturom i povijesti porječja četiriju karlovačkih rijeka. U sastavu akvarija, uz izložbeni postav nalaze se i drugi sadržaji poput kongresne dvorane, edukativnog centra, laboratorija, suvenirnice i kafića. Također se uskoro u sklopu „Aquatike“ otvara Zelena knjižnica nastala u suradnji s Gradskom knjižnicom Karlovac.
Foto: TZG Karlovac
Spomenute lokacije dijelovi su mozaika turističke ponude grada, a za potpuniju sliku bit će potreban dodatni dolazak u ovu duhovnu i kulturnu oazu smještenu na četiri rijeke. Bilo da je već posjetio Karlovac ili ne, putnik namjernik će ovdje uvijek osjetiti dobrodošlicu i srdačnost domaćina, te s vremenom razviti privrženost prema zvjezdolikom gradu i atrakcijama koje nudi.