Srećom, sve ovdje navedeno nije samo nešto što je zapisano u povjesnicama i čega se s nostalgijom sjećaju stari Kaštelani. Naime, u posljednje se vrijeme ulaže veliki i hvale vrijedan napor u to da se obnove i javnosti predstave neki već pomalo zaboravljeni običaji
Kada posljednji turisti željni sunca i mora otiđu, kada se dani skrate, a noći postanu duge, kada se oblačni dani kiše i juga počnu u nepravilnom ritmu izmjenjivati s danima bure i „zubatog sunca“, kada prosinac zakuca na vrata i započne vrijeme došašća, tada dalmatinska mjesta, pa tako i Kaštela, živnu na jedan drukčiji način u pripremi za Božić tijekom četiri adventske nedjelje. Ove godine sve se mora odigrati brže jer došašće traje najkraće moguće budući da Badnjak pada u četvrtu nedjelju došašća.
Foto: TZ Kaštela
Inače, u tradicijskoj crkvenoj kulturi u Kaštelima kao početak došašća uzimao se spomendan svetoga Andrije koji se obilježava 30. studenoga. U prošlosti je to razdoblje iščekivanja Božića kao najradosnije crkvene svetkovine bilo ponajprije obilježeno postom, pobožnostima, molitvama, misama zornicama odnosno sveobuhvatnom duhovnom i tjelesnom pripravom. Bilo je to razdoblje što ga je bogata tradicija obilježila mnoštvom običaja.
Foto: TZ Kaštela
U kaštelanskome kraju napose su bili istaknuti običaji vezani uz spomendane sv. Barbare 4., sv. Nikole 6. i sv. Lucije 13. prosinca kao i svetkovinu Bezgrješnoga začeća Blažene Djevice Marije 8. prosinca. U njima je često do izražaja dolazilo staro narodno vjerovanje da zelenilo tjera demonske sile pa se tako u davna vremena na spomendan sv. Barbare u tanjur ili u neku pliću posudu ostavljala pšenica da proklija (danas se to čini na spomendan sv. Lucije). Za stare Kaštelane upravo je tim danom započinjao ciklus božićnih običaja, a uključivao je sijanje boba kao i blagovanje mješavine različitih grahorica i žitarica.
Foto: TZ Kaštela
Spomendan svetoga Nikole 6. prosinca, zaštitnika mornara, posebno se slavio u Kaštel Starome gdje je tome svecu u čast izgrađena i kapela, a i dan-danas postoji Bratovština sv. Nikole. Običaj koji se održao do današnjih dana jesu darovi za djecu koja se za njih večer prije spremaju čišćenjem i laštenjem obuće (postola). Taj se dan u Kaštelima u starini slavio isključivo u crkvama, a običaj da se slavi po školama i dječjim vrtićima novijeg je datuma.
Foto: TZ Kaštela
Kaštelani su od davnina gajili duboku pobožnost prema Blaženoj Djevci Mariji što se osobito očitovalo na njezine svetkovine, pri čemu ni svetkovina njezina bezgrešnog začeća 8. prosinca nije iznimka. Osobito svečano slavi se u Kaštel Štafiliću, jer je župna crkva upravo toga naslova. Zanimljivo je, također, da se u kaštelanskome kraju razdoblje oko te svetkovine smatra pogodnim za rezidbu u vinogradima, a Gospu se moli da blagoslovi zemlju i narod.
Foto: TZ Kaštela
I spomendan svete Lucije posebno se slavi u Kaštel Štafiliću gdje je jedna od ulica nazvana njoj u čast. Na taj dan djeca također dobivaju darove, a u tu svrhu večer prije pripremaju čarape (bičve). Neki su čak ostavljali slamu i vodu za magarčića (tovarčića) na kojemu je, kako su djecu uvjeravali stariji, dolazila sveta Lucija. Na taj način nadali su se iskupiti za svoje nepodopštine i ipak dobiti kakav darak. U novije vrijeme, nekoliko godina zaredom, u dvorcu Vitturi u Kaštel Lukšiću upriličuje se dolazak svete Lucije na magarčiću s darovima za djecu.
Foto: TZ Kaštela
Badnjak, kao kulminacija vremena došašća, oduvijek je u Kaštelima bio osobito bogat običajima koji su trajali čitav dan, od Badnjeg jutra do Badnje večeri. Povijesni zapisi spominju djecu koja su dolazila u jutarnje čestitanje, potom post i pripravu hrane za Božić, pripremu badnjaka (prikupljanje i dovoženje panjeva stabla masline ili česmine) koji su se palili pokraj župne crkve i oko kojega su se okupljali mještani, kićenje zelenilom (kasnije od 20-tih godina 20. stoljeća počinje i kićenje božićnog drvca ponajprije smriče) i škropljenje blagoslovljenom vodom, ali i pjevanje kolendi (kolendanje).
Foto: TZ Kaštela
Srećom, sve ovo navedeno nije samo nešto što je zapisano u povjesnicama i čega se s nostalgijom sjećaju stari Kaštelani. Naime, u posljednje se vrijeme ulaže veliki i hvale vrijedan napor u to da se obnove i javnosti predstave neki već pomalo zaboravljeni običaji. U svakom slučaju oni koji se ovoga prosinca zateknu u Kaštelima imaju niz opcija. Mogu otići do „Božićnog grada“ koji su organizirali Grad Kaštela i tamošnja Turistička zajednica u suradnji s kaštelanskim udrugama i ustanovama na lokaciji Novog parka u Kaštel Lukšiću. Uz bogatu ponudu jela i pića ugostitelja adventskih kućica, posjetitelji mogu uživati u raznolikom adventskom zabavnom programu u kojemu se izmjenjuju radionice, dječje predstave, nastupi zabavljača i koncerti glazbenika za sve generacije. Osobito će biti zanimljivo djeci za koju su predviđeni dolasci svetoga Nikole i svete Lucije.
Foto: TZ Kaštela
A subotama 2., 9., 16. i 23. prosinca u Đardinu u Kaštel Novom od 18:30 odvija se paljenje adventskih svijeća uz službu riječi koju predvodi don Božo Plazibat, župnik tamošnje župe Sv. Petra apostola te prigodne pjesme župnih zborova, klapa i KUD-ova. Adventski vijenac dug 18 metara i ove godine uradak je vrijednih ruku profesora i učenika SŠ Braća Radić. Ljubitelji bakalara doći će na svoje u subotu 16. prosinca u 12 sati na lokaciji Porat u Kaštel Starome gdje Pomorsko športski klub „Srdela“ organizira tradicionalnu podjelu te popularne delicije.
Foto: TZ Kaštela
Osim obilaska tih lokacija na kojima su slavlje i gastronomska ponuda organizirani, valjalo bi za potpuni dojam na sam Badnjak prošetati gradom, a napose onima uskim uličicama (kaletama) u starim jezgrama mjesta i pri tome uključiti sva osjetila. Oni koji se drže običaja iz starih vremena unosit će tada božićna drvca i kititi ih uz adventske pjesme. Možda se u prolazu sretne i kakva skupina kolendara. Svaki će nos lako razlučiti miris bakalara od mirisa fritula koji se pripremaju toga dana, ali ona uvježbanija osjetila mirisa razbrat će slane i slatke božićne specijalitete što će ih domaćice braniti od nestrpljivih ukućana.
Foto: TZ Kaštela
Naposljetku, valja otići do župne crkve, poput one u Kaštel Starom, pokraj koje se još uvijek pali badnjak i uživati u posebnom ugođaju kao uvertiri u događaj proslave rođenja Isusova. Njemu će prethoditi mise polnoćke koje su u Kaštelima posebno popraćene izvornim božićnim napjevima koje svako mjesto ljubomorno čuva i prenosi s koljena na koljeno. Kad se sve ovo zbroji, Kaštela u predbožićnom ozračju obećavaju doživljaj koji će se duboko utisnuti u sjećanje i stoga ih se itekako isplati posjetiti.