Ove godine održava se 541. lastovski Poklad, jedan od vrijednih običaja u Republici Hrvatskoj
Dana 17. siječnja 2008. godine Ministarstvo kulture Republike Hrvatske je lastovski Poklad proglasilo nematerijalnim kulturnim dobrom Republike Hrvatske i stavilo ga pod svoju zaštitu. Ministarstvo kulture RH prihvatilo je i prijedlog da se taj jedinstveni mediteranski običaj predloži za popis dobre prakse UNESCO-a.
Ne zna se točna godina početka izvođenja lastovskog Poklada. Legenda kaže kako su u srednjem vijeku Mauri opsjedali grad Korčulu, tada su poslali svog izaslanika na Lastovo, da od stanovnika zatraži predaju. Lastovci su izaslanika zarobili i zatvorili. Zbog toga su ljuti Mauri uputili svoje brodovlje prema Lastovu, kako bi ga pokorili. Iznenada se podigne jako nevrijeme koje rasprši neprijateljsko brodovlje. Na to Lastovci izvedu zarobljenika i posade ga na magarca. Vodili su ga kroz cijelo selo kao porugu. Predvečer su razapeli dugačko uže i spustili ga s uzvisine koja se danas naziva “Pokladareva grža”. Kasnije su ga na magarcu odveli na Dolac i uz zvonjavu zvona i uzvike spalili. Od tada pa sve do današnjih dana, svake godine održava se lastovski Poklad. On se odvija po točno određenim pravilima i proceduri. Neobičan je i nema sličnog u bilo kojem dijelu svijeta.
Foto: TZ Lastovo
Balo
Pokladno razdoblje na otoku Lastovu počinje blagdanom Sv. Antuna 17. siječnja i traje do Čiste srijede. Iznimno, ako se tako pokladarsko društvo dogovori, balo (plesne večeri koje se održavaju samo u pokladno vrijeme) može početi već od blagdana Sv. Tri kralja. Na Sv. Antuna, bez obzira koji je to dan u tjednu, održava se prvo balo na kojem kapo sale pozdravi prisutne mještane i posebne goste: načelnika općine, liječnika i svećenika te najavi početak pokladnih običaja. Od toga svečanog bala i maškarama je omogućen dolazak i sudjelovanje u zbivanjima.
Kandalora, lira i halekanje
Na blagdan Kandalore, 2. veljače „izlazi“ lira te svojim specifičnim, prodornim zvukom prati sve važne trenutke i radnje lastovskog poklada do Čiste srijede kada pokladne čarolije nestane, a cijelo selo utihne i vrati se svojoj svakodnevici. Lira ili lijerica je solističko gudačko glazbalo koje uglavnom prati ples, a rjeđe pjevanje. Na otoku Lastovu lira se svira isključivo u pokladno vrijeme.
Foto: TZ Lastovo
Toga dana okupi se nekoliko članova pokladarsko društva i „idu na halekanje pod kostanju“ (mjesto u selu – stablo na Gornjoj luci). Halekanje je karakteristično uzvikivanje pokladnog uzvika „Uvo!“, tri puta za redom. „Uvo!“ je tajanstven uzvik kojem nitko ne zna objasniti značenje, ali je sastavni i neizostavni dio lastovskog pokladnog zbivanja.
Povorku predvodi sanatur s lirom, prati ga kapo sale, pa članovi društva u parovima. Povorka se dijeli u dvije skupine za pjevanje pjesme Podiglo se malo četovanje, kapo izgovara svaki sljedeći stih pjesme, a dvije skupine naizmjence pjevaju uz pratnju lire.
Pjevajući idu prvo do Gornje luke (mjesto u selu) do kamena gdje će na Pokladni utorak vezati uzu. Prolazeći pokraj Crkve Sv. Kuzme i Damjana, lira prestaje svirati i pjesma utihne jer je nekada na tome mjestu bilo groblje. Po dolasku na Gornju luku povorka se zaustavlja i uz pratnju lire prvo jedna grupa viče „Uvo!“, zatim druga, pa obje zajedno. Potom nastavljajući pjesmu idu do kuće meštra od Poklada (čovjeka koji izrađuje pokladnog lutka) gdje se zaustavljaju i na isti način halekaju te nastavljaju svoj povratak u salu. Ako se otpjeva pjesma Podiglo se malo četovanje, nastavlja se pjesmom Zelena naranča. Prije ulaska u salu još jednom zahalekaju, a potom slijedi zajednička večera i zabava.
Foto: TZ Lastovo
Nakon halekanja lira smije doći u salu i obavezna je pratiti sve reprezentativne sastavnice običaja do kraja pokladnih zbivanja. Ako blagdan Kandalore pada na dane bala, tada se ono pomiče na sljedeći dan, blagdan Sv. Vlaha. Ranije dok je bilo više društava u selu, društvo koje je dobilo čast i povjerenje za izradu Poklada taj je dan pripremalo večeru u sali i išlo zahalekat. Za vrijeme pokladnih zbivanja, društvo je obavezno tri puta ići halekat: na Kandaloru, na Pretili četvrtak i u Pretilu nedjelju. Broj halekanja može biti i veći, vodeći naravno računa o poštivanju običaja.
Pretila nedjelja i balo pod liru
Zadnju pokladnu subotu organizira se samo uobičajeno balo, dok je Pretila nedjelja veliki dan za najmlađe Lastovce. U popodnevnim satima u sali je maskenbal za djecu. Skupe se sva djeca iz sela, maštovito maskirana, u društvu svojih majki ili odgojiteljica iz vrtića i s pokojim ocem koji cijeli događaj snima kamerom. Prvo uz pjesmu obilaze selo, a potom se svi okupe u sali gdje pokladarsko društvo organizira glazbu, pa se uz ples, kolače i sok zabavljaju do sumraka kada svatko odlazi svojoj kući.
Foto: TZ Lastovo
Navečer je u sali ponovo ples za odrasle, ali ovaj put bez maski. Te večeri uloga kapo salea postaje vidljiva i onima koji nisu članovi pokladarskog društva. Kad su se svi već dobro naplesali valcera, dvokoraka i polki na zadnjem nedjeljnom balu, kapo sale sa skupinom muškaraca pokladara oko 23 sata kreće na treće obavezno halekanje. Po njihovom povratku ples i zabava se nastavljaju i kapo sale najavljuje balo pod liru.
Balo pod liru
Balo pod liru je ples muško-ženskih parova po zamišljenoj kružnici, povezanih rupčićima koji se, kako mu samo ime kaže, izvodi uz pratnju lire. Budući da lira na Lastovu svira samo u vrijeme poklada, balo pod liru je sastavni dio pokladnih običaja. Bala se spontano jedino u to doba godine, a izvan konteksta lastovskog poklada može se vidjeti samo na pozornici. Bala se obično na balima u sali, najčešće pred sam kraj večeri ili kad kapo odluči i najavi. Prema nepisanim pravilima balo pod liru mora se balat najmanje tri puta u razdoblju od Kandalore do Pretile nedjelje, a može i više puta.
Foto: TZ Lastovo
Kompleksna višetjedna događanja kulminiraju Pokladnim utorkom, ove godine 13. veljače, kada cjelodnevna bogata pučka predstava evocira srednjovjekovnu prošlost, a pritom približava gostima i život na najudaljenijem naseljenom hrvatskom otoku danas. Za puni doživljaj optimalno je na Lastovu boraviti od subote 10. veljače kada je maskenbal, u nedjelju pratiti dječje maškare, a u ponedjeljak "grube" maškare u obilasku Lastova, završivši svaku večer uz ples u Sali. Okupljanje i ophod Pokladara i Lijepih maškara u utorak počinju u podne, a završavaju zajedničkim plesom i spaljivanjem Poklada na Dolcu, nakon čega slijedi zabava do dugo u noć.
Izvor: TZ općine Lastovo, lastovski-poklad.hr