Dana 22. siječnja slavi se spomendan svetog Vinka, poznatiji kao Vincekovo. Taj će dan mnogi vinogradari, ljubitelji vina i dobrog društva provesti u vinogradima i uz prigodan program, već prema običajima pojedinog lokaliteta, proslaviti spomendan svojeg zaštitnika – sv. Vinka
Sveti Vinko bio je đakon u španjolskom gradu Zaragozi koji je za vrijeme vladavine cara Dioklecijana mučen u Valenciji, a tamo je i sahranjen. Vinogradari mučenje sv. Vinka poistovjećuju s branjem i lomljenjem grožđa te spremanjem mošta. Smatra se kako je sv. Vinko preminuo 22. siječnja i zato je taj dan njegov spomendan. Proslavu svetog Vinka neki povezuju i s Dionizom, antičkim bogom vina čije se slavljenje održavalo upravo u ovakvo vrijeme, prije dolaska proljeća.
Foto: Sveti Vinko - Tomás Giner/ Wikipedija
Na Vincekovo se vinogradari sastaju u svojim vinogradima, simbolično odrežu vinovu lozu, poškrope je starim vinom i stave je u vodu te iz pupa predviđaju kakav će biti urod grožđa te godine. Također je običaj da se na taj dan objesi komad suhog mesa na trs da bi grozdovi izrasli veliki kao i taj komad mesa, pojašnjavaju na službenim stranicama Krapinsko-zagorske županije.
Vincekovo označava i početak radova u vinogradu, a vinogradari mole sv. Vinka za bolji urod o ovoj godini te da im čuva vinograd od zime, mraza, kiše, tuče, bolesti, štetnika i od svega drugog što vinogradu može naštetiti.
Foto: Visit Međimurje
Jedna od poznatih izreka u ovakvim prigodama je ova: „Na Vincešku sunce ak’ pripeče, vino u jesen obilno poteče!“ U Slavoniji i Podunavlju Vincekovo nazivaju i Vinkovo, ili Vincelovo, dok u Baranji mnogi vinari i vinogradari prijatelje pozivaju da s njima u vinogradu i podrumu proslave Vincešku. Također, oni smatraju kako se taj poziv nikako ne smije odbiti, bez obzira volite li vino ili samo dobro društvo.
I u Slavoniji i Baranji postoje običaji posvete vinove loze i vinograda, u nadi i vjerovanju da će godina biti uspješna uz puno grožđa i kvalitetnog vina. Okupljeni gosti i prijatelji vinogradara lozu toga dana škrope svetom vodom te ju „časte“ veselom pjesmom i darovima iz pušnice kao što su najukusnije kobasice, švargla i kulen.
Foto: Pixabay
Mnogi će vinogradari i svi zainteresirani posjetitelji nakon vinograda sjesti u pokoji vinski podrum gdje će se okrijepiti domaćim vinom, čobancima, pečenim kobasicama, paprikašima, grahom i drugim delicijama iz hrvatske kuhinje. Neizostavni su tu tamburaši ili drugi lokalni svirači bez kojih to ne bi bila prava fešta.
U Međimurju za Vincekovo njeguju tradiciju kao što je „Vincekov pohod“. Radi se o najmasovnijem pohodu ovakve prirode u Hrvatskoj. Ovakvim se pohodom žele predstaviti geografske, kulturne i povijesne osobitosti gornjeg Međimurja široj javnosti. Uz šetnju po vinorodnim međimurskim brežuljcima posjetitelji mogu uživati u dobroj kapljici, druženju i plesu.