Jedan od najstarijih hrvatskih gradova koji se današnjim imenom spominje još u 10. stoljeću grad je Skradin koji osim prirodnih ljepota posjetitelju nudi i bogatu materijalnu baštinu od koje se ističe ona sakralna…
Započeti priču o sakralnoj baštini Skradina nemoguće je ako se ne vratimo u prošlost i vidimo koliko je ovaj grad važan za našu povijest. Pojava njegova današnjeg imena pada u vrijeme hrvatskih narodnih vladara, dok se ime Scardona koristilo još i prije, u vrijeme Rimljana, kad je taj antički grad bio upravno, prometno i trgovačko središte rimske provincije Dalmacije. Skradin je bio poznat i ilirskim plemenima te u njemu život teče dugi niz stoljeća. Danas je Skradin nezaobilazna stanica onima koji se zapute prema Nacionalnom parku Krka.
Foto: Ivan Črepić
Zavirimo li u popis samo nekih zaštićenih kulturnih dobara s adresom u gradu Skradinu možemo vidjeti kako se tamo nalazi Kulturno-povijesna cjelina naselja Skradin, Ostatci zgrade bivše hidrocentrale Krka, Ostatci kaštela, Crkva Porođenja Blažene Djevice Marije sa zvonikom te Crkva sv. Spiridona. U Skradinu se tako mogu vidjeti brojni povijesni artefakti bez obzira na činjenicu što je grad bivao na meti Avara, Osmanlija i Mlečana. U vrijeme Domovinskog rata bio je meta i srpskih agresora koji su narušili stoljetnu kulturnu, a napose sakralnu baštinu koja se tako našla na popisu 1426 rimokatoličkih objekata koji su pretrpjeli značajniju materijalnu štetu što, pak, nije poljuljalo Skradinjane da im vrate stari sjaj.
Foto: Ivan Črepić
Glavna ulica u Skradinu na južnome kraju završava trgom na kojem se nalazi kasnobarokna župna crkva Porođenja Blažene Djevice Marije, sagrađena na temeljima nekadašnje katedrale koju su razorili Osmanlije. Gradili su ju Mlečani od 1747. do 1757. godine i zaštićeno je kulturno dobro. Jednobrodna je s izduljenim polukružnim svetištem. Glavno pročelje jednostavnije je izvedbe, a trokutasti zabat pokazuje da je građena od kamena. Uglovi pročelja naglašeni su plitkim, širokim pilastrima te profiliranim vijencem koji teče uzduž bočnih fasada crkve.
Foto: Ivan Črepić
Crkva je jedinstvena u baroknoj sakralnoj arhitekturi venecijanskoga kruga motivom udvojenih pilastara u svojoj lađi, postavljenih jedan iznad drugog. U drvenu konstrukciju pjevališta iznad unutarnjega dijela portala 1776. godine ugrađene su orgulje Nakićeve škole koje su zbog svoje visoke umjetničke vrijednosti proglašene državnim kulturnim dobrom. Sagradio ih je talijanski graditelj Francesco Dacci te su obnovljene novcem Ministarstva kulture nakon oštećenja u Domovinskom ratu. Zanimljivo je istaknuti da su skradinske orgulje najveće među povijesnim orguljama u Šibenskoj biskupiji te treće sačuvane i signirane Daccijeve orgulje u Hrvatskoj. Tamo se nalazi i najljepši sačuvani prospektni zastor u Dalmaciji načinjen od pamuka i s utkanim cvjetnim motivima, listovima i viticama na purpurnoj podlozi.
Foto: Ivan Črepić
Tridesetak metara zapadno od crkve nalazi se zvonik iz 1872. godine s četiri kata koji završava lođom širokih bifora te zidanom kupolom u obliku lukovice, a budući da je težak, dislociran je zbog „mekana“ terena na kojem je sagrađena crkva. Uz obalu smještena je još jedna katolička crkva koja se nalazi pod zaštitom Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika i kulture Split od 1974. godine, a to je crkva sv. Jeronima s grobljem. Potječe iz 16. stoljeća, srušili su je Osmanlije, ali je sto godina poslije obnovljena, kako svjedoči i natpis ploče iznad vrata, dok su na mjestu groblja redovnice sv. Klare nekada imale svoj samostan.
Foto: Ivan Črepić
Osim spomenute, Skradinom dominira i „nova“, pravoslavna crkva sv. Spiridona. Nastala u periodu od 1863. do 1876. godine po nacrtu splitskog arhitekta Emila Vecchiettija, a sredstvima austrougarske vlade. Mješavinom romaničkih, gotičkih i neobizantskih stilskih karakteristika nadopunjava sakralnu baštinu Skradina, a prepoznatljiva je i po dvama zvonicima na pročelju narteksa crkve prigrađena 1893. godine koji imaju neoromaničke lođe s osmerokutnim kupolama. I ova je crkva jednobrodnoga tlocrta, zidana je kamenom te završava polukružnom apsidom s poligonalnim krovištem. Zapadno od grada nalazi se i pravoslavna crkva sv. Petke iz 1895. godine s grobljem, a kako je opustošena za vrijeme Drugoga svjetskog rata, ikone su iz nje prenesene u spomenutu „novu“ crkvu.
Foto: Ivan Črepić
Nedaleko van centra ovog pitoresknog gradića, uz obalu Krke smjestilo se mjesno groblje i na njemu crkva sv. Jeronima ili Jere kako bi rekli mještani. Prvotno je izgrađena u 16. st, ali su je porušili Turci pa je obnovljena u 18. st. Radi se o manjoj kamenoj crkvi koja na vrhu ima tzv. zvonik na preslicu – produžetak pročelja s otvorima za zvona, specifičan za mjesta uz more. I ova crkva nalazi se pod zaštitom Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika i kulture Split.
Foto: Ivan Črepić
Za kraj vrijedno je još spomenuti nadžupsko-opatski dvor koji se smatra najljepšom skradinskom građevinom. Tamo se uz bogatu knjižnicu nalazi i muzejska riznica sakralnog i etnografskog blaga, a prednjači niz umjetničkih slika iz 17. i 18. stoljeća te zbirka brokatnog crkvenog ruha i crkvene liturgijske ornamentike, kaleža, relikvijara i monstranci. Sve navedeno govori u prilog Skradinu kao svojevrsnoj meki sakralne baštine, gradu koji je proživio duga stoljeća i unatoč raznim nedaćama uspio sačuvati tako bogatu povijest svoga kraja.