Skradin – pitoreskni gradić u zelenoj oazi rijeke Krke

Omiljeno je mjesto svjetskih zvijezda, a posjetili su ga David Guetta, Michael Douglas, Catherine Zeta Jones, Zvonimir Boban… No, većina turista Skradin posjećuje samo u prolazu, na putu prema nekom od popularnijih turističkih odredišta, bilo Splitu, bilo Šibeniku ili Nacionalnom parku Krka

Ipak, svakog znatiželjnika koji pobliže istraži ono što Skradin može ponuditi, to će ga mjesto odmah osvojiti svojim toplim šarmom, opuštajućim mirom i bogatom poviješću. O tome ponajbolje svjedoči mala srednjovjekovna tvrđava Turina, koja se uzvisuje na vrhu brda u središtu grada. Izgrađena je za vrijeme vladavine bribirskog kneza Pavla I. Šubića (1273. – 1312.) na ruševinama pretpovijesne liburnske građevine. S te se uzvisine pruža lijep panoramski pogled na jedan od najstarijih hrvatskih gradova koji je svoje ime Scardona dobio u rimsko doba kad je bio luka i trgovačko središte. Pod vladavinom Šubića dobiva svoj statut te postaje glavnim gradom Hrvatske i Bosne.


Foto: Ivan Črepić

Osim rijeke Krke, suvremene vizure ovog mirnog gradića obilježavaju slikovite kućice pastelnih boja iz 18. i 19. stoljeća te pitoreskne uske kale. Skradin je očuvao svoj izvorni čar zahvaljujući i tome što je njegova povijesna jezgra zaštićena kao spomenik kulture. U središtu grada nalazi se barokna crkva Male Gospe, izgrađena 1758. na temeljima nekadašnje katedrale, koja, nažalost, nije preživjela turska razaranja, ali u kojoj su zato očuvane vrlo lijepe orgulje iz istog razdoblja. Glavna je gradska znamenitost skradinski zvonik iz 1872. godine koji, zanimljivo, stoji u podnožju obližnjeg brežuljka, a ne neposredno uz crkvu. Ne zaboravite obratiti pozornost na kamene sarkofage iz 9. stoljeća u podnožju zvonika, a svoj obilazak skradinske sakralne baštine možete upotpuniti posjetom Crkvi svetog Jeronima na groblju te pravoslavnoj Crkvi svetog Spiridona zanimljivog imena i pročelja.


Foto: Ivan Črepić

Ljubitelji povijesti moraju se prošetati i Old Timer Museumom automobila. Muzej se temelji na izložbi Ferdinanda Budickog koja je nekoć bila postavljena u Zagrebu, a sada je pronašla novi dom u nekadašnjoj skradinskoj tvornici opeke. Privatna zbirka od tridesetak dobro očuvanih old timera zapravo je priča o 120 godina dugoj povijesti automobila u Hrvatskoj, a neki od najzanimljivijih eksponata muzeja uključuju dubrovačko vozilo hitne pomoći iz 1970-ih, nekoliko minijaturnih ruskih, istočnoeuropskih i jugoslavenskih automobila te najstariji kamion u zemlji. Znatiželjnike će osim toga zaintrigirati i prostorija puna drugih neobičnih antikviteta kao što su eksperimentalni CD player za automobile, stroj za obuku vozača iz 1970-ih i antikni dječji bicikli.


Foto: Ivan Črepić

Skradin je grad po mjeri čovjeka – svakoga natjera da uspori ritam i jednostavno upija njegovu opuštenu i srdačnu atmosferu. Stoga ćemo umornim posjetiteljima, zasićenima kulturnog uzdizanja, toplo preporučiti da predahnu uz šalicu kave na nekoj od mnogobrojnih osunčanih terasa u centru i da obnove snage makar jednom kriškom najpoznatije autohtone slastice – skradinske torte. Riječ je o deliciji na bazi čokolade, badema, oraha i meda, začinjenoj obično koricom naranče ili limuna. Ponekad sadrži i liker od ruže i/ili prošek, no svaka domaćica brižno čuva tajne nijanse vlastitog recepta. S obzirom na rapsodiju okusa koje pruža, ne iznenađuje činjenica da se još od 14. stoljeća skradinska torta priprema za vjenčanja kako bi je mladenci degustirali prije prve bračne noći.


Foto: Tea Matovina

Gladne gurmane željne pravog konzistentnog obroka oduševit će još jedna dobro čuvana skradinska tajna, naširoko poznat skradinski rižot. Recept za taj rižot kuhari nerado dijele, a Skradinjani su u njega uložili svu svoju ljubav te ujedinili sve najfinije lokalne namirnice. Gosti će ga tim više znati cijeniti i uživati u njemu napomenemo li da se kuha i do 12 sati te da ga prema tradiciji pripremaju samo muškarci. Ovakva delikatesa svakako se mora zaliti finom kapljicom s domaćeg trsa. Vinogradi i maslinici kojima su prekrivena okolna brda čine Skradin idealnom bazom za obilazak vinarija za sve samoproglašene, nesuđene enologe. Grad se osim toga može pohvaliti i vlastitim vinskim vrtom, a svaki će vam znalac reći da ne smijete propustiti kušati tekuće zlato proizvedeno u međunarodno poznatoj „Vinariji Bibich“, koja je u vlasništvu iste obitelji već preko 500 godina. Njezino pojavljivanje u emisiji svjetski poznatog chefa Anthonyja Bourdaina odmah joj je donijelo međunarodnu slavu. Vinarija se nalazi u brdovitom selu Plastovo, udaljenom od grada svega 15 minuta vožnje po prekrasnom krajoliku, a velika vanjska terasa kušaonice toliko je ugodna da ćete se na njoj zasigurno poželjeti što dulje zadržati. Tu su i malo manje poznate, ali također vrijedne obiteljske vinarije „Vinarija Sladić“ i „Ante Sladić Vino“ koje nastavljajući obiteljski posao njeguju tradiciju i čuvaju baštinu Skradina i Skradinskog polja.


Foto: Ivan Črepić

Preporučujemo vam da se nakon okrjepljujućeg obroka zaputite u laganu šetnju uz obalu po bogatoj skradinskoj marini, omiljenoj među nautičarima zbog njezina strateškog položaja i komotne prostranosti. A kada vam se obnovi energija, vrijeme je za osvježavajući zaron. Ugodna šljunčana plaža na istoku, udaljena od grada svega nekoliko minuta hoda, savršeno je mjesto za izležavanje pod suncobranom i kupanje u kristalno čistoj vodi, za degustiranje sladoleda ili ugodno rashlađena pića u Skradinka Beach Baru.


Foto: Ivan Črepić

No, unatoč svemu što ovaj gradić može ponuditi, svaki će turist znati da je ta mala oaza mira u neposrednoj blizini jednog od najsjajnijih prirodnih bisera Hrvatske, Nacionalnog parka Krka, inače najpoznatijeg po Skradinskom buku, impresivnom nizu od 17 vodopada ukupne visine preko 45 metara. Park, međutim, sa svojom bogatom faunom i prekasnom florom čija raskoš budi divljenje i uranja šetače u kontemplativno raspoloženje, skriva i mnoga druga prirodna blaga poput manje poznatog Roškog slapa. Bogat je i drugim zanimljivim sadržajima koji će posebno razveseliti zaljubljenike u povijest. Naime, arheološki nalazi pronađeni u obližnjoj Oziđanoj pećini svjedoče o ljudskoj prisutnosti na ovim prostorima još od razdoblja starijeg neolitika, oko 6000. g. pr. Kr., pa sve do 1500. g. pr. Kr. U središnjem dijelu špilje otkriveno je ognjište, no možda najvrjedniji nalaz jesu dva dječja kostura neolitske starosti. Dječji se ukopi dovode u vezu s kultom mrtvih te s ratarskim kultom plodnosti. Osim toga pronađeni su i brojni ulomci keramičkih posuda, nožići, kameno oruđe te kosti najrazličitijih životinja. Tu je i rimski vojni logor Burnum, arheološki lokalitet koji je, nažalost, razmjerno nepoznat. Logor je sagrađen početkom 1. stoljeća, iako neke procjene kažu da je uspostavljen već 35. – 33. g. pr. Kr. Danas su na lokaciji vidljivi ostatci lukova sudnice, vojnog vježbališta te jedini očuvan rimski vojni amfiteatar u Lijepoj Našoj. O nekadašnjoj važnosti Burnuma na ovim prostorima jasno govori činjenica da je nakon odlaska rimskih legija za vrijeme vladavine cara Hadrijana logoru dodijeljen status grada.


Foto: Ivan Črepić

Poželi li se pak netko nakratko vratiti u vrijeme legende o hrabrim konjanicima i zmajevima, ne smije zaobići tvrđave na području Parka, a ima ih tri i svakako su vrijedne razgledavanja. Ključica je najveća i najbolje očuvana srednjovjekovna utvrda na tome području, a datira se u 14. stoljeće. Izgradila ju je plemićka obitelj Nelipić kako bi osigurala kontrolu nad mostom preko rijeke Čikole i zaštitila svoj posjed od Zrinskih, zbog čega je bila predmetom čestih prijepora tih dviju suparničkih obitelji. Početkom 16. stoljeća ovi su krajevi postali sve češćom metom nemilosrdnih napada Osmanlija koji su u to vrijeme zauzeli utvrdu i njome upravljali sve do 1648. g., kada je konačno napuštena. Ipak, bogati arheološki nalazi i danas svjedoče i daju zanimljiv uvid u davno minula vremena. Park osim toga sprema novu atrakciju za svoje posjetitelje – 500 metara dug viseći most koji će spajati druge dvije utvrde, Trošenj i Nečven. Potonju su također podigli Nelipići, dok je njezina blizanka, poznata i kao Čučevo, bila u vlasti Zrinskih sve dok nije upala u osmanske ralje. Legenda kaže kako je utvrda Nečven dobila ime po djevojci poznatoj po svojoj ljepoti, koja se je odlučno opirala nasilnim prošnjama bribirskih velikaša te se na kraju, očajna, otrovala. Danas se ova legenda tumači kao metafora oštrog suparništva između obitelji Nelipić i Zrinski. Valja spomenuti da su u blizini Nečvena pronađeni temelji crkve posvećene Duhu Svetomu te oltar s dvjema pločama na kojima je urezan Konstantinov monogram. Novija su iskopavanja osim toga otkrila i vrijedan brončani primjerak mačkule, tradicionalnog oružja iz kojega se i dan-danas puca u pobjedničkom slavlju na Sinjskoj alci.


Foto: Ivan Črepić

Nacionalni park rijetko kada nije pun posjetitelja. Stoga su gužve sitna nepogodnost s kojom ćete morati računati pri planiranju posjeta. Ipak, usred tog užurbanog šušura moguće je naći kutak mira i tišine. Taj se kutak krije na Visovačkom jezeru, na kojem se možete sabrati i odmoriti dušu, ali i uposliti oči da što bolje upiju bogatstvo okruženja u kojem se nalazite. Otoku Visovcu neupitno pripada visoko mjesto na popisu kulturnih i prirodnih vrijednosti Lijepe Naše. Prvi su ga u 14. stoljeću naselili augustinci, koji su po dolasku izgradili mali samostan posvećen svetom Pavlu, dok stoljeće poslije, točnije 1445., na njemu svoje utočište pronalaze bosanski franjevci u bijegu pred Osmanlijama. Predaja kaže da su sa sobom ponijeli Gospinu sliku. Ta je slika i danas središte štovanja na otoku koji je time zaslužio „nadimak“ Gospin otok. Franjevci nadograđuju prvotni samostan te ga posvećuju Majci od milosti i nadodaju mu crkvu Gospe Visovačke. Osim što je okružen prekrasnim vrtom, u kojem su svoj dom našle i raznovrsne životinje, samostan se posebno ponosi značajnom zbirkom crkvenog ruha i posuđa te bogatom knjižnicom u kojoj su, među ostalim, pohranjene vrijedne inkunabule i jedan od samo tri očuvana primjerka ilustriranih Ezopovih basni. Bilo da više volite ljepote svijeta mašte ili zbilje, Skradin i njegova okolica očarati će vas svojom jednostavnošću i bogatstvom baštine u jednom. Radilo se o prirodnoj ili kulturnoj baštini sveukupni turistički doživljaj je vrlo šarmantan, slikovit i zanimljiv te poziva da dođete opet…i opet…

Povezani članci
Trezor 1232 – sigurno mjesto za kutjevačko „zlato“

Trezor 1232 – sigurno mjesto za kutjevačko „zlato“

Prirodnim ljepotama Središnje Podravine

Prirodnim ljepotama Središnje Podravine