Zaputimo li se prema jugu Vukovarsko-srijemske županije i šumi koju okružuju sela Drenovci, Đurići i Gunja, pronaći ćemo pomalo tajnovit romarski biser – marijansko svetište Skrovite Gospe Šumanovačke koje ove godine, prema riječima organizatora, slavi visoku obljetnicu
Iako Šumanovci kao negdašnje naselje više ne postoji, svaki će vas žitelj Cvelferije (naziv za jedinstven duhovno-kulturni prostor koji obuhvaća devet sela županjske Posavine) uputiti na mjesto gdje se danas nalazi istoimeno marijansko svetište. Vjernicima toga kraja ono predstavlja svojevrsno središte pučke pobožnosti prema Blaženoj Djevici Mariji, koju se zbog specifičnosti šumskoga krajolika gdje se to proštenište nalazi, naziva i Skrovitom Gospom Šumanovačkom.
Foto: Antun Lešić
Hodočasnici koji su se proteklih mjeseci znali na njemu zateći, mogli su primijetiti kako stubokom mijenja vizuru i prerasta u duhovnu oazu vrijednu posjeta, a što potvrđuje i upravitelj svetišta i župnik Župe sv. Jakova apostola u Gunji, vlč. Ivan Živić. Pojašnjavajući njegovu povijest i važnost za taj dio Đakovačko-osječke nadbiskupije s ushićenjem govori i o skoroj visokoj obljetnici – 650. godišnjici kao vrhuncu projekta „Novo ruho Šumanovaca“.
Foto: Antun Lešić
Središnje misno slavlje koje će 17. lipnja 2023. predvoditi apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj mons. Giorgio Lingua u prisustvu velikoga broja svećenika, izaslanstva Vlade Republike Hrvatske, vjernika Cvelferije i drugih hodočasnika, bit će kruna obilježavanja godišnjice toga, sve posjećenijega marijanskog svetišta na istoku naše Domovine. Izvrstan je to primjer kako zauzetost jednog svećenika i njegovih suradnika može udahnuti novi život nekom svetištu i kako plodovi zajedničkoga rada donose vidljive rezultate.
Foto: Antun Lešić
Uvertira za slavlje spomenute godišnjice brojne su prigode kojima će ono okupljati mnoge namjernike; od pobožnosti Križnoga puta u vremenu korizme, Nadbiskupijskoga križnoga puta mladih, koncerta korizmenih napjeva, proslave Dana Schönstattske obitelji, prigodnih marijanskih pobožnosti, znanstvenoga skupa, predstavljanja knjiga te pjesme i spota o Šumanovcima, likovne kolonije, nadbiskupijskog susreta osoba s invaliditetom do večeri tamburaške duhovne glazbe.
Foto: Antun Lešić
U konačnici – kakva je povijest toga mjesta i što nam ono danas nudi? Šumanovačko svetište povezuje se s franjevcima koji u 14. stoljeću podižu samostan i crkvu na srednjovjekovnom posjedu Alšan koji se ponekad, doduše nepotvrđeno, dovodi u vezu s lokacijom današnjih Šumanovaca. U posljednje vrijeme započeta su podrobnija istraživanja tog fenomena o čemu je nedavno pisao i kroničar Cvelferije, publicist Ivan Ćosić – Bukvin, u svojoj, ovih dana objavljenoj knjižici „Posjed Alšan – Svetište Šumanovci“. Ono što je sigurno, osjećaj je privrženosti 'Majci dobre nade' koju katolički puk toga kraja štuje stoljećima, čemu je dokaz i crkvica s prikazom Uznesenja Blažene Djevice Marije, sagrađena 1822. godine.
Foto: Antun Lešić
Osim nje, u obližnjoj šumi nalazi se i kapelica s nedavno blagoslovljenim kipom šumanovačke Gospe i bunarom te postajama Križnoga puta, radovima akademskog kipara Ante Jurkića. Liturgijski prostor na središnjem dijelu svetišta u potpunosti je prilagođen za prihvat hodočasnika, krasi ga brončani kip 'Majke dobre nade' uz novouređene ispovjedaonice, suvenirnicu i blagovaonicu, a na svakom koraku dočekat će vas i ohrabrujući citati iz Svetoga pisma. Svetište Skrovite Gospe Šumanovačke kako je vidljivo u posljednje vrijeme, otvara se svijetu, a njezine raširene ruke svakodnevno dočekuju romare željne Majke, koja će u miru šume moliteljima pružiti potrebnu nadu.