Split – spoj jedinstvene kulturne baštine, aktivnosti na otvorenom i dobre spize

Bio je poznat već u antičko doba, a danas je njegova stara gradska jezgra na popisu UNESCOVE svjetske baštine. Treba li nas stoga čuditi da je Split svake godine već tradicionalno među našim najposjećenijim gradovima? Iako su more, sunce, te zelenilo palmi i agava već dovoljno privlačna pozivnica, grad turistima nudi mnogo više te se nastoji profilirati kao cjelogodišnja kulturna, sportska i gastronomska destinacija


Foto: TZ Split

Posjetiti Split znači uroniti u 1700 godina povijesti i s divljenjem promatrati bogatu antičku, srednjovjekovnu i mletačku baštinu, te tragove koje su ostavile za sobom. Pomalo začuđuje sklad s kojim se moderna gradnja uklopila u urbanistički pejzaž kojim dominiraju male srednjovjekovne romaničke ili gotičke crkve, renesansni portali, patricijske rezidencije i barokna pročelja. Povijesna jezgra grada izgrađena je na ostacima Dioklecijanove palače, koja datira s početka 4. stoljeća, a po svojoj veličini, načinu izgradnje i iznimno dobroj očuvanosti jedinstvena je u Europi. Gradnja palače trajala je nekoliko godina, a dovršena je 305. godine, kada se car Dioklecijan, inače dalmatinskih korijena, u nju preselio nakon abdiciranja s prijestolja i ondje proveo posljednjih 9 godina života, pa je tu i pokopan u velebnom mauzoleju.


Foto: TZ Split

Raskošna unutrašnjost svjedoči o tome da Dioklecijan nije štedio na troškovima uređenja, pa je tako dao dopremiti mramor iz Grčke i Italije, sfinge iz Egipta i ukrase uklesane u mramoru s otoka Proconnese. Zdanje je izniman primjer kasnorimske arhitekture u kojoj se očituje težnja raskoši i slikovitost. U palači su nekada između ostalog bile vojarna, knjižnica, kupalište i carevi apartmani, a njezino središte danas tvori starorimski Peristil s kolonadama. Važno je napomenuti da je palača zaslužna za postepenu ekspanziju grada prvo unutar, a potom i izvan njenih zidina. Ostaci palače tvore kompleks velike arheološke i povijesno-umjetničke vrijednosti, koji je zajedno s čitavom povijesnom jezgrom i njenim uličicama 1979. godine uvršten na UNESCO-ov popis svjetske baštine, te je trajno ostao žila kucavica grada i središte svih važnijih događanja.


Foto: TZ Split

U 5. stoljeću, carev mauzolej pretvoren je u katedralu Svetog Dujma, gradskog zaštitnika i jednog od Dioklecijanovih mučenika, koja je izgrađena u jedinstvenoj mješavini rimskog i romaničkog stila. Lijevo od glavnog oltara, posjetitelji se mogu diviti oltaru kojeg je isklesao Juraj Dalmatinac, a na kojem se nalazi reljef Bičevanja Krista, jedno od najljepših kiparskih djela tog vremena u Dalmaciji. Kor je opremljen romaničkim sjedalima iz 13. stoljeća najstarijim takve vrste u Dalmaciji, a srednjovjekovna drvena ulazna vrata ilustrirana su prizorima iz Kristova života, koje je izrezbario Andrija Buvina. Krstionica katedrale, koja se nalazi na drugoj strani Peristila, pored uličice „Pusti me proć“ izvorno je bila hram posvećen Jupiteru, no njegov kip danas je zamijenila impresivna Meštrovićeva brončana statua Ivana Krstitelja. Sa zvonika katedrale, koji je nadograđen u 19. stoljeću u neo-romaničkom stilu, posjetiteljima se nudi panoramski pogled na čitav grad: od stare gradske jezgre i Marjana, do Kozjaka i Mosora na sjeveru, te Brača i Šolte na jugu. Nije moguće u malo riječi predstaviti sve arhitektonske bisere Splita (spomenimo renesansni trg Prokurative), no s obzirom na bogatstvo povijesnog nasljeđa ove regije, ne iznenađuje da je Splitski arheološki muzej, koji čuva vrijednu antičku zbirku te artefakte iz Splita i rimskog grada Salone, najveći u Lijepoj Našoj.


Foto: TZ Split

Rodni grad Gorana Ivaniševića, Branke Vlašić i Tonija Kukoča osim kulturnog njeguje i svoj sportski duh. Pritom posebno mjesto u srcu atletskih Splićana igra park-šuma Marjan, zeleno srce grada, koje nudi odmor od urbane vreve i osvježenje u vrijeme ljetnih vrućina. Šetačima Marjan, pored mirisa borove šume i mora, koje ga zapljuskuje sa svih strana, nudi i niz crkvi, kapelica, špilja i vidikovaca, od kojih je najpoznatija „Vidilica“, smještena pored židovskog groblja iz 16. st. Na Marjanu je nekoć bilo 29 crkvi i 3 samostana, no kroz godine su mnogi od njih uništeni, pa ih Marjan danas broji upola manje. Ljubitelji sporta se mogu priključiti organiziranom programu tjelovježbe i trčanja, provozati se po biciklističkim stazama ili za one fizički najspremnije, testirati vlastitu kondiciju i hrabrost usponom na litice s južne strane brda. Pri povratku svakako se vrijedi malo zadržati u predjelu Velog Varoša, koji je sa svojim srednjovjekovnim zgradama, slikovitim ulicama i uvijek živim trgovima kao stvoren za opuštajuću šetnju.


Foto: TZ Split

Split isto tako nudi i mogućnost bavljenja klasičnim sportovima poput malog nogometa, tenisa, badmintona itd., a posebno se ponosi činjenicom da je prije drugog svjetskog rata imao kuglačku ligu, te je jedan njegov klub 1969. godine osvojio titulu prvaka Europe, u čast kojih grad i danas ima nekoliko boćališta. Ipak, posebno treba istaknuti da je Split prije svega destinacija za uživanje u brojnim morskim aktivnostima. Grad se osobito ponosi činjenicom da je rodni grad picigina, pa se osim plivanja, ronjenja ili ribolova možete okušati i u partiji ovog autentičnog sporta, kojeg domaći revno igraju u svako doba godine, u bilo koje vrijeme tokom dana, neovisno o temperaturi zraka i temperaturi mora. Pored brojnih morskih aktivnosti, oni manje avanturističkog duha, a željni boravka na otvorenom, na raspolaganju imaju odlazak trajektom ili katamaranom na neki od obližnjih otoka, poput Šolte, Brača ili Hvara, a privatna brodska linija povezuje Split i sa susjednim Trogirom, koji je također pod zaštitom UNESCO-a.


Foto: TZ Split

Konačno, nakon vremena provedenog na svježem zraku nema ničeg slađeg od uživanja u okrepljujućem obroku, a Split zaista ima ponudu za svačiji ukus. Dalmatinska kuhinja odraz je mediteranske prehrane, pa su tako njezini ključni sastojci riba i zeleno povrće, a neizostavni su začini poput maslinovog ulja, češnjaka, ružmarina ili peršina. Posjetitelji stoga mogu degustirati najraznovrsnije morske delicije vrhunske kvalitete, poput raznovrsnih riba, školjki, liganja, hobotnice ispod peke, buzare ili gregade, a osvojit će ih i profinjenost okusa pašticade - kraljice dalmatinske kuhinje. Dakako, sve to valja zaliti kapljicom dobrog dalmatinskog vina svjetskoga glasa poput Dingača, Pošipa ili Plavca Malog, a na kraju je obavezan slatki zalogaj, poput svima omiljenog mandulata, krokanta ili splitske torte.

Povezani članci
Galerijske ceste Podravine – trag ljubavi domaćih umjetnika prema rodnom kraju

Galerijske ceste Podravine – trag ljubavi domaćih umjetnika prema rodnom kraju

Trezor 1232 – sigurno mjesto za kutjevačko „zlato“

Trezor 1232 – sigurno mjesto za kutjevačko „zlato“