Grad pod Marjanom i jedna od naših najpopularnijih destinacija koja svake godine ugosti nekoliko stotina tisuća posjetitelja iz cijeloga svijeta, osim biserima svjetske klase poput Dioklecijanove palače, Peristila i katedrale svetog Dujma, turiste privlači i svojim prirodnim ljepotama te statusom grada sporta…
No, iako uzbudljiva partija picigina s domaćim fakinima svih dobi zvuči kao živopisno iskustvo, ovoga vas puta želimo potaknuti da se malo maknete od gradskog šušura i njegovih gužvi te krenete u otkrivanje skrivenih bisera okolice splitskog centra, koja itekako ima što ponuditi i rekreativcima i kulturnjacima među vama.
Foto: Ivana Vrdoljak
Grad Split koji već tradicionalno njeguje razvoj tematskih staza, a promovira i aktivan odmor poput šetnje ili bicikliranja, uz već poznate staze kao što su 'Od bedema do bedema' i 'Duhovna utočišta Marjana' ove se godine može pohvaliti dodatkom nekoliko novih voznih staza u svome središtu. A kako ni okolni prostor ne zaostaje u ovoj vrsti infrastrukture, zagriženim pustolovima željnima više preporučamo da krenu putem neke od mnogih uređenih pješačkih i biciklističkih ruta uzduž i poprijeko splitskog područja.
Jedan od turističkih aduta Splita svakako su brda i planine koje ga okružuju jer svako od njih svojim specifičnostima ima čime osvojiti posjetitelje te im pružiti prekrasan boravak u prirodi ili nezaboravno planinarsko iskustvo. Jedna krševita dalmatinska planina neupitno vrijedna spomena i posjeta svakako je Mosor, čiji se najviši vrh 'Veliki Kabal' moćno uzdiže na 1339 m nadmorske visine. Iako se ne ističe svojom masivnošću, mnogi ga ipak smatraju kolijevkom splitskog planinarstva. Domaći planinari tako još od 1989. godine tradicionalno obilježavaju početak nove kalendarske godine i planinarske sezone usponom na 1044 metra visok najzapadniji vrh Mosora nazvan 'Debelo brdo'.
Foto: Ivana Vrdoljak
Osim što je omiljena izletišna destinacija, Mosor je poznat i kao mjesto osnutka srednjovjekovne 'Poljičke republike'. Ustrojem jedinstvena država zvana i 'Poljička knežija' bila je specifična zbog svojih dvanaest seoskih općina od kojih je svaka imala svoga kneza. Knežija osnovana u 11. stoljeću imala je i svoje vlastite zakone okupljene u povijesno poznati 'Poljički statut', a njome su rukovodili veliko vijeće i veliki knez koji se birao na godinu dana. Autonomiju je zadržala sve do 1807. kada je poražena od strane Napoleonove vojske u krvavoj bitci pokraj Strožanca.
Danas zahvaljujući bogatoj mreži markiranih putova svima onima koji vole boraviti među oblacima ili barem im se malo približiti Mosor nudi mogućnost uživanja u lakšim poludnevnim šetnjama, ali i zahtjevnim turama namijenjenim iskusnim planinarima. Unatoč pretežito kamenitom tlu i niskom raslinju, ime koje u prijevodu znači „brdo izvor“ ova dalmatinska planina dobila je upravo zbog otkrića nekoliko izvora vode, koji su se još u ilirsko doba pokazali od presudne važnosti za opstanak na tom surovom kršu.
Foto: Ivana Vrdoljak
Topografiju planine obilježavaju i mnogobrojne špilje i jame, dok će znatiželjnike na njezinoj sjevernoj strani iznenaditi najzanimljiviji krški fenomen šireg prostora Mosora, špilja Vranjača. Tvore ju dvije dvorane i dok se za prvu zna još od početka 19 stoljeća, posjetiteljima će nedvojbeno biti atraktivnija ona otkrivena stotinjak godina kasnije, koju rese nebrojeni sigasti ukrasi najraznovrsnijih oblika i boja. Kao i sve planine i Mosor ima svoj najviši vrh, Svetog Juru na kojem se nalazi istoimena kapelica, a tu su i manje poznati i niži vrhovi, no svejedno vrijedni pažnje i uspona, koji nagrađuju jednako impresivnim panoramama.
Neizostavno je spomenuti Kozjak koji je poznat po impozantnoj i prepoznatljivoj gredi koja daje slikovitost Kaštelanskom zaljevu, a ubraja se među najdulje u Hrvatskoj. Na strmim hridima klanca između Kozjaka i Mosora ponosno stoji tvrđava Klis, jedna od najznačajnijih tvrđava u Europi. Smještena na vrhu litice koja odvaja planine od mora, i savršeno uklopljena u pitoreskan krševit krajolik, zbog svojeg je povijesno-strateškog položaja s pogledom na bosanski teritorij i jadransku obalu često nazivana ključem Dalmacije i srcem srednjovjekovnog Hrvatskog kraljevstva.
Foto: Ivana Vrdoljak
Perun je treće uzvišenje koje bdije nad Splitom. Kaže se da je nazvan prema vrhovnom slavenskom božanstvu, koje je u slavenskoj mitologiji bog groma i munje, a vjerovalo se da ondje gdje on udari nikne perunika. Ime mu potječe od riječi koja je izvorno označavala 'hrast' zbog čega su se njegova svetišta gradila na vrhovima planina i brda ili u posvećenim gajevima ispod drevnih hrastova. Stoga ne čudi da i u ovom slučaju u podnožju brda Perun raste sjenovita hrastova šuma. Najviši vrh Perunić dobio ime po Perunovom sinu, mladom Jarilu koji simbolično rečeno sjedi svome ocu na ramenima, dok predio Mošnica najvjerojatnije aludira na Perunovu suprugu, boginju Mokoš. Drugim riječima ovo prekrasno područje svojevrsni je „hrvatski Olimp“.
Perun spaja Split i Omiš, a u davna vremena predstavljao je južnu granicu prethodno spomenute Poljičke republike. Planinarenje po njegovim obroncima također nije zahtjevno što omogućuje svakome, od obitelji s djecom do aktivnih seniora, da krenu u otkrivanje njegovih čari. Posjetitelji pod stručnim vodstvom mogu otkriti ovo prekrasno brdo prilikom poludnevnog izleta koji kreće iz Splita. Perun je bogat florom na čijim se obroncima mogu naći razni šumski plodovi i ljekovito bilje. Poput Kozjaka obiluje i prekrasnim vidikovcima te zanimljivim kulturno povijesnim spomenicima, koje najbolje prezentiraju dvije novouređene tematske staze 'Put do svetog Jure' i 'Dioklecijanov put'.
Foto: Ivana Vrdoljak
Prva od njih prati postojeću planinarsku stazu od Vilara do Sv. Jure na Perunskom, duga je 3,5 km i kreće s nadmorske visine od 110 m, a završava kod crkvice na Perunskom koja se nalazi na nekih 440 m. Posjetitelji ovdje imaju priliku proći jedinstveni križni put s pogledom na panoramu zadivljujuće ljepote. Zanimljiva fasada crkvice kao i veličanstven pogled na duboko plavetnilo i prostranstva visoravni koja je okružuje daju joj neosporan šarm. Šetači će samo četiristotinjak metara dalje naići na ostatke prapovijesne gradine Vilarski grad. Planinarski put prema drugom svetom Juri udaljenom nešto više od tri kilometra prolazi uz najviši vrh Križ koji se uzdiže na 533 metra te sjevernim podnožjem velike prapovijesne gradine Obloženica, smještene uz vrh Perunić. Oni odvažnog duha mogu se do ondje uspeti preko ferrate to jest osiguranog alpinističkog puta kroz stijenu koji se nalazi s južne strane grebena. Na vrhu će ih promatranje jednog od najljepših pogleda na Split i okolicu s klupe ispred kapelice, vjerojatno odnijeti u ugodno sanjarsko raspoloženje.
Foto: Ivana Vrdoljak
Tematska staza 'Dioklecijanov put' duga je 4,5 km i kreće iz Žrnovnice, a završava u Srinjinama (ili obrnuto). Staza nije zahtjevna i prosječan je šetač prođe za 2 sata, a očišćena je i uređena, te obogaćena klupicama i info tablama koje prate povijesni razvoj kraja, te se tematski nadovezuju na table postavljene na 'Putu do Sv. Jure'. Perun je osim toga omiljen teren za vožnju biciklistima i motociklistima, a na njegovim se strminama idealnim za adrenalinske sportove redovno održava čak i džipijada. Ljubitelji avanturizma ne smiju propustiti ni priliku da ispitaju vlastitu izdržljivost na penjalištu s preko četrdeset smjerova različite razine zahtjevnosti. Izletnicima također preporučujemo da tom prilikom zađu u neko od slikovitih starih dalmatinskih sela u neposrednoj blizini poput Starih Jesenica, Zeljovića, Starih Duća ili pak stare Podstrane.
Foto: Rade Popadić
Zaključno, na koju god stranu krenuli kako bi izbjegli šušur trenutno vrućeg centra Splita nećete pogriješiti. Samo malo dalje na vanjskim obrisima grada nudi se pregršt sadržaja da odmorite dušu i tijelo, od kojih bismo istaknuli osvježenje brdskih i planinskih staza i vrhunce s pogledima na Split, okolicu, more i otoke, koji će biti zaslužena nagrada što ste se odvažili poći u ovu avanturu.